Hitna pomoć poljoprivrednicima, veća fleksibilnost u Zajedničkoj poljoprivrednoj politici (ZPP), podsticaji za organska đubriva i plan za jačanje evropske domaće proizvodnje.
U utorak je Evropska komisija predstavila novi akcioni plan za đubriva kako bi odgovorila na novu fazu rasta troškova koje Brisel smatra prijetnjom ne samo za poljoprivredni sektor, već i za sigurnost hrane i stratešku autonomiju Evropske unije.
Inicijativa dolazi u kontekstu obnovljene nestabilnosti na energetskim tržištima i geopolitičkih tenzija koje dodatno povećavaju pritisak na cijene sirovina i poljoprivrednih inputa. Prema Komisiji, posljednje godine pokazale su koliko velika zavisnost Evrope od uvoza čini sektor ranjivim na spoljne šokove.
„Situacija je postala još hitnija“, objasnio je evropski komesar za poljoprivredu Christophe Hansen tokom konferencije za medije nakon sastanka Kolegijuma komesara. Hansen je naglasio da je rad na planu počeo prije nekoliko mjeseci, još prije najnovije krize na Bliskom istoku, ali da je pogoršanje međunarodne situacije učinilo neophodnim ubrzavanje rokova.
Prema riječima komesara, đubriva sada koštaju oko 70% više nego 2024. godine, kada su poljoprivrednici već prijavljivali poteškoće u pokrivanju troškova proizvodnje.
„U pojedinim slučajevima, đubriva čine i do 20% troškova proizvodnje“, rekao je Hansen, upozoravajući da bi trenutna neizvjesnost mogla natjerati mnoge poljoprivrednike da smanje površine koje obrađuju.
Komesar je prenio utiske sa nedavnog sastanka sa francuskim poljoprivrednicima, gdje mu je jedan od njih rekao da razmatra odustajanje od polovine svojih usjeva ukoliko cijene ostanu nestabilne.
„Ovo su produktivna zemljišta koja odbijam da izgubim“, izjavio je Hansen, direktno povezujući pitanje đubriva sa evropskom sigurnošću hrane.
Problem su cijene, ne nestašice
Komisija naglašava da, barem kratkoročno, problem nije dostupnost đubriva.
„Trenutno nemamo problem sa snabdijevanjem; imamo problem sa cijenama“, rekao je Hansen.
Kritična tačka je struktura evropskog tržišta. EU uvozi oko dvije trećine uree koja se koristi u poljoprivredi, jednog od najčešće korišćenih đubriva. To znači da se svaka promjena globalnih cijena energije ili međunarodnog snabdijevanja direktno odražava na troškove evropskih poljoprivrednika.
Veza sa gasom ostaje ključna: prirodni gas je osnovna sirovina za proizvodnju hemijskih đubriva. Kada rastu troškovi energije, rastu i cijene đubriva.
Iako je direktni uvoz sa Bliskog istoka u ovom sektoru relativno ograničen — svega 2 do 3% ukupnog iznosa, prema Hansenu — Brisel strahuje od indirektnih posljedica na međunarodna tržišta i novih skokova cijena.
Više od 400 miliona eura pomoći?
Kako bi odgovorila na kratkoročnu krizu, Komisija planira da mobiliše novu podršku kroz instrumente ZPP-a.
Plan uključuje jačanje evropske poljoprivredne rezerve kroz prijedlog koji će biti predstavljen u junu zajedno sa izmjenom budžeta.
Trenutno je u rezervi dostupno nešto više od 200 miliona eura, ali Hansen je objasnio da je cilj Komisije da se taj iznos najmanje udvostruči.
„To je minimum“, rekao je komesar, dodajući da bi suma mogla premašiti 400 miliona eura ukoliko Evropski parlament i države članice odobre povećanje.
Namjera izvršne vlasti je da sredstva budu dostupna prije naredne sezone sjetve.
„Likvidnost mora stići onda kada poljoprivrednici donose odluke za narednu sezonu“, objasnio je Hansen.
Pored direktnog finansiranja, Brisel želi uvesti veću fleksibilnost u korišćenju nacionalnih strateških planova ZPP-a.
Novi zakonodavni paket omogućiće državama članicama preraspodjelu neiskorišćenih sredstava ka novim instrumentima likvidnosti, povećanje avansnih isplata iz ZPP-a i jačanje podsticaja za poljoprivredne prakse koje smanjuju upotrebu tradicionalnih đubriva.
Prioritetna ulaganja uključuju i preciznu poljoprivredu, koja bi trebalo da omogući ciljaniju upotrebu đubriva i smanjenje ukupne potrošnje.
Fokus na đubriva „Proizvedeno u Evropi“
Značajan dio plana usmjeren je na srednjoročne i dugoročne mjere.
Komisija želi da smanji stratešku zavisnost kroz veću evropsku proizvodnju organskih, cirkularnih i đubriva sa niskim emisijama.
Među identifikovanim alternativama nalaze se digestati iz biogasa i biometana, biomasa algi, biostimulatori, organska đubriva i sistemi za iskorišćavanje azota i fosfora iz kanalizacionog mulja.
Prema Hansenu, Evropa nedovoljno koristi značajan dio sopstvenog potencijala.
Ako bi se organska đubriva koja su dostupna na kontinentu bolje koristila, mogla bi zamijeniti oko 20% hemijskih đubriva koja se trenutno uvoze, tvrdi komesar.
Brisel takođe planira reviziju određenih pravila kako bi olakšao upotrebu digestata i prilagodio primjenu Direktive o nitratima stvarnim potrebama poljoprivrednih gazdinstava i lokalnim klimatskim uslovima.
Tokom konferencije za medije, Hansen je odbacio ideju o suspenziji Mehanizma EU za prilagođavanje ugljenika na granicama (CBAM), što su tražili pojedini poslanici Evropskog parlamenta.
Prema njegovim riječima, ukidanje sistema moglo bi dodatno povećati zavisnost Evrope od uvoza i oslabiti domaću proizvodnju.
„Moramo sačuvati evropsku proizvodnu strukturu“, poručio je Hansen, podsjećajući da je posljednjih godina više evropskih fabrika smanjilo ili obustavilo proizvodnju zbog konkurentskog pritiska iz inostranstva.
Komisija je ipak najavila da će analizirati kako se troškovi povezani sa CBAM-om i ETS sistemom odražavaju na cijene đubriva, a samim tim i na cijene hrane.
Više transparentnosti i praćenja tržišta
Plan predviđa i formiranje novog evropskog partnerstva za lanac snabdijevanja đubrivima koje će okupiti proizvođače, poljoprivrednike i države članice radi bolje koordinacije i predvidljivosti tržišta.
Brisel planira i jačanje praćenja sektora kroz sistem ranog upozorenja i unapređenje Evropskog opservatorijuma za đubriva, koji će nastaviti da prikuplja podatke o cijenama, zalihama i tržišnim trendovima.
Za Komisiju, ono što je u pitanju prevazilazi puku podršku poljoprivrednom sektoru.
„Odlučili smo da stratešku autonomiju, sigurnost hrane i konkurentnost stavimo na prvo mjesto“, zaključio je Hansen, prenosi Seebiz.eu.
