Njemačka auto-industrija suočava se sa još težim udarom nego što se ranije procjenjivalo. Prema novim procjenama VDA-e, do 2035. godine moglo bi nestati ukupno 225.000 radnih mjesta – čak 35.000 više nego što se prethodno očekivalo.
Njemačka automobilska industrija decenijama je bila jedan od ključnih pokretača evropske ekonomije, ali tranzicija ka električnim vozilima sada pokazuje i svoju negativnu stranu. Najnovije procjene ukazuju da bi gubitak radnih mjesta mogao biti znatno veći nego što se ranije mislilo.
VDA upozorava da bi do 2035. godine u toj industriji moglo nestati ukupno 225.000 radnih mjesta. To je 35.000 više u odnosu na prethodne procjene, a razmjere krize posebno osjećaju dobavljači, odnosno kompanije koje proizvode djelove za klasične automobile sa motorima sa unutrašnjim sagorijevanjem.
Predsjednica VDA Hildegard Müller izjavila je za Redaktions Netzwerk Deutschland da se, prema trenutnim procjenama, mora računati sa gubitkom 225.000 radnih mjesta do 2035. godine. Od toga je, prema navodima Revije HAK, između 2019. i 2025. već ugašeno 100.000 radnih mjesta, što znači da je u narednih deset godina ugroženo još 125.000 radnih mjesta.
Razlog nije samo slabija prodaja ili ciklična kriza, već duboka strukturna promjena. Električni automobili imaju manje mehanički složenih djelova u odnosu na vozila sa benzinskim i dizel motorima. Time nestaje potreba za velikim dijelom komponenti povezanih sa klasičnim pogonom – od složenih mjenjača i izduvnih sistema do brojnih djelova motora.
Upravo zbog toga dobavljači su u posebno teškoj poziciji. Mnoge kompanije koje su decenijama poslovale zahvaljujući proizvodnji djelova za motore sa unutrašnjim sagorijevanjem sada moraju pronaći novo mjesto u industriji koja se ubrzano mijenja. Hildegard Müller naglasila je da će „mnoga radna mjesta biti izgubljena u industriji na putu od motora sa unutrašnjim sagorijevanjem do elektromobilnosti“.
Njemački proizvođači automobila već se suočavaju sa više problema istovremeno: visokim troškovima proizvodnje, sporijom potražnjom za električnim vozilima u dijelu Evrope, snažnom konkurencijom iz Kina i velikim ulaganjima u nove tehnologije. Najnoviji podaci pokazuju da se pritisak više ne osjeća samo u upravama velikih kompanija, već i u fabrikama, radionicama i čitavom dobavljačkom lancu.
Za Hrvatska i ostatak Evrope ovo je važna vijest jer njemačka auto-industrija nije izolovan sistem. Ona utiče na hiljade dobavljača, logističkih kompanija i radnih mjesta širom kontinenta. Ukoliko u Njemačkoj dođe do smanjenja proizvodnje i broja zaposlenih, posljedice bi se mogle preliti i na druge zemlje povezane sa automobilskim sektorom.
