Uticaj trenutne situacije na turizam i Crnu Goru u kontekstu avio-saobraćaja izdvaja dva glavna negativna faktora: poskupljenje kerozina, odnosno avio-goriva, i potencijalno još nepovoljniji scenario, smanjena dostupnost tog goriva, naglašava vazduhoplovni analitičar Petar Vojinović za Bankar.

Kaže da je u ovom trenutku teško i nezahvalno precizno predviđati dalji razvoj situacije, ali vjeruje da neće doći do dramatičnog pada ili obustave letova.

„Što se Crne Gore tiče, ona ima određenu avio-povezanost koja je dodatno ojačana uspostavljanjem baze niskotarifne avio-kompanije Wizz. Ta kompanija je, prema svemu sudeći, najmanje izložena trenutnim problemima jer unaprijed kupuje avio-gorivo. Svakako hoće poskupiti u određenom procentu kao i sve avio-kompanije, ali njihovo procentualno poskupljenje je dramatično manje u apsolutnim iznosima zbog manjih tarifa nego drugih avio-kompanija“ napominje Vojinović.

Na pitanje Bankara da li će se avio-kompanije usljed krize sa gorivom prvo odreći malih tržišta kao što je Crna Gora, Vojinović kaže da takva mogućnost postoji, ukoliko dođe do prestanka snabdijevanja gorivom, ali ipak ne vjeruje da će do toga doći.

“Sve low-cost avio-kompanije koje posluju u Evropi,  i Ryanair, i Wizz Air  su kupovale gorivo unaprijed, imaju velike rezerve kapitala. Jedini problem će biti ako ne mogu da kupe avio-gorivo, ali malo je vjerovatno da će odustajati od bilo kog tržišta” ocjenjuje Vojinović.

Ipak podsjeća da se Wizz air, povukao sa jednog do najvećih tržišta, Emirata, zbog više razloga, ali ne očekuje da će se taj trend nastaviti.

Kuriozitet je, ističe Vojinović to što su pred samo izbijanje sukoba na Bliskom istoku sve avio-kompanije naglasile veliko interesovanje za letovima za 2026.

“Dakle, sve aviokompanije, i Air Montenegro, i Wizz air, i Air Srbija,  letjeli su sa nikad punijim avione pred rat.  Tako da će se, pa čak i ako bude, restrikcija o kojima sam pričao, raznih vrsta, to sve iznivelisati zbog toliko velike potražnje” očekuje Vojinović.

Karte skuplje do 20 odsto

S druge strane, kod državnih i tradicionalnih avio-kompanija koje lete za Crnu Goru koje nijesu unaprijed obezbijedile gorivo, može se očekivati da će uvesti dodatne takse na karte radi kompenzacije rasta cijena goriva.

"/>

„Da bi u potpunosti nadoknadile troškove, cijene karata bi morale drastično porasti, što nije realno jer bi to značajno smanjilo potražnju. Umjesto toga, uvode se umjerenije doplate, kao što je već slučaj kod pojedinih kompanija koje su uvele dodatke od oko 15 do 20 eura za evropske letove, pa i značajno više za interkontinentalne rute“ naglašava Vojinović.

Dostupnost avio-goriva može biti problematična od juna

Drugi važan problem jeste sama dostupnost goriva. Crna Gora nema rafineriju za preradu avio-goriva, što je čini dodatno ranjivom. Ipak, zbog relativno manjeg obima saobraćaja, manji aerodromi i tržišta mogli bi biti donekle zaštićeni u početnim fazama krize.

„Više od 70 odsto avio-goriva za Evropu dolazi iz prerađivačkih kapaciteta na Bliskom istoku, što predstavlja ključni izazov. Prvo su poremećaji u snabdijevanju pogađali azijsko tržište, a zatim se očekuje da će se efekti preliti i na Evropu. U najlošijem scenariju, problemi sa dostupnošću goriva mogli bi postati izraženiji krajem juna“ očekuje Vojinović.

A u slučaju takvog, nepovoljnog razvoja događaja, kao odgovor na rast troškova, avio-kompanije će, nakon uvođenja dodatnih taksi, vjerovatno početi da smanjuju broj letova, očekuje Vojinović.

To bi se, najprije odnosilo na redukciju frekvencija – na primjer, ukidanje jednog od više dnevnih letova ili smanjenje broja sedmičnih polazaka na pojedinim linijama. Takve mjere trebalo bi da doprinesu stabilizaciji sistema.

Uprkos dosta neizvjesnoj situaciji, Vojinović ne očekuje ni da će trenutna stanje u svjetskoj avio-industriji dovesti do gašenja kompanija.

Hoće li sezona izdržati pritisak?

Ključno pitanje ostaje koliko će dugo sistem moći da funkcioniše u ovakvim uslovima, odnosno da li će izdržati do kraja ljetnje sezone.

Ljetnja sezona avio-saobraćaja traje od marta do kraja oktobra, i upravo će taj period biti presudan za procjenu ukupnih efekata ove krize.