Ministarstvo finansija pripremilo je izmjene Zakona o porezu na dobit pravnih lica kojima se uvode stroža pravila protiv izbjegavanja poreza i premještanja dobiti. Nove mjere ciljaju praksu korišćenja offshore kompanija i mehanizama kojima se prihod izbjegava oporezovati ili prebacuje u države sa nižim poreskim stopama. Zakon donosi ograničenje odbitka kamata, pravila o kontrolisanim inostranim društvima i izlazno oporezivanje. Cilj je povećanje naplate poreza i jačanje fiskalne discipline u skladu sa pravilima Evropske unije.
Ministarstvo finansija pripremilo je nacrt izmjena i dopuna Zakona o porezu na dobit pravnih lica, kojim se uvode nova pravila usklađena sa direktivama Evropske unije, sa ciljem suzbijanja agresivnog poreskog planiranja i jačanja fiskalne discipline u Crnoj Gori.
Predložene izmjene odnose se na usklađivanje sa Direktivom Savjeta EU 2017/952, koja reguliše tzv. hibridne neusklađenosti sa trećim zemljama, a čiji je osnovni cilj sprečavanje premještanja dobiti multinacionalnih kompanija u jurisdikcije sa nižim poreskim stopama.
U praksi, to znači uvođenje preciznijih i strožih pravila koja treba da spriječe situacije u kojima se isti trošak priznaje u više država ili se prihod ne oporezuje ni u jednoj, što je do sada predstavljalo jedan od ključnih mehanizama poreske optimizacije velikih kompanija.
Nova pravila: kamata, offshore kompanije i izlazno oporezivanje
Nacrt zakona predviđa uvođenje nekoliko ključnih mehanizama. Među njima su pravila o ograničenju odbitka kamata, koja će biti limitirana na 30 odsto EBITDA ili tri miliona eura, kao i pravila o kontrolisanim inostranim društvima (CFC), koja omogućavaju oporezivanje dobiti ostvarene kroz povezane kompanije u inostranstvu.
Takođe, uvodi se i tzv. izlazno oporezivanje, koje podrazumijeva oporezivanje imovine u slučaju njenog premještanja iz jedne poreske jurisdikcije u drugu, kao i set mjera za sprječavanje hibridnih i obrnuto hibridnih neusklađenosti.
Dodatno, predviđeno je i opšte pravilo protiv zloupotreba, kojim se omogućava poreskim organima da ospore aranžmane čiji je osnovni cilj izbjegavanje poreskih obaveza.
Cilj – veća naplata i transparentniji sistem
U Ministarstvu finansija očekuju da će nova rješenja doprinijeti pravednijem oporezivanju, smanjenju poreske evazije i povećanju transparentnosti poreskog sistema. Fokus je i na očuvanju poreske osnovice, što je posebno važno u kontekstu globalnih pritisaka na javne finansije.
Predložene izmjene, kako se navodi, treba da unaprijede poslovni ambijent i povećaju pravnu sigurnost za investitore, uz istovremeno suzbijanje štetnih poreskih praksi koje narušavaju konkurenciju na tržištu.
Bez dodatnog opterećenja za privredu
Analiza uticaja pokazuje da predložene izmjene neće imati negativan efekat na standard građana i privrede, niti će stvoriti dodatna administrativna opterećenja ili biznis barijere.
Za implementaciju zakona nijesu potrebna dodatna sredstva iz budžeta, dok se, s druge strane, očekuje rast prihoda po osnovu poreza na dobit, prije svega kroz smanjenje prostora za izbjegavanje poreskih obaveza.
Usklađivanje sa EU i naredni koraci
Predložene izmjene dio su šireg procesa usklađivanja crnogorskog zakonodavstva sa pravnom tekovinom Evropske unije i planirane su Programom rada Vlade za 2026. godinu.
Nakon usvajanja zakona, biće donijeta i podzakonska akta koja će detaljnije urediti primjenu novih pravila, posebno u dijelu kontrolisanih inostranih društava, utvrđivanja poreske osnovice i primjene mjera protiv hibridnih neusklađenosti.
Monitoring primjene zakona sprovodiće Poreska uprava, koja će kroz inspekcijski nadzor pratiti naplatu poreza, identifikovati kontrolisana inostrana društva i procjenjivati nivo sive ekonomije.
U pripremi zakona učestvovali su i predstavnici Poreske uprave, dok će kroz javnu raspravu biti razmotrene sugestije privrede i drugih zainteresovanih strana prije konačnog usvajanja.
(Izvor: Bankar.me)
