Globalna energetska kriza već sada duboko mijenja tokove snabdijevanja naftom i sve ozbiljnije prijeti globalnoj ekonomiji, dok zatvaranje Hormuški moreuz, jedne od najvažnijih pomorskih ruta na svijetu, izaziva poremećaje kakvi nijesu zabilježeni decenijama.
Direktor International Energy Agency Fatih Birol upozorio je u razgovoru za CNBC da se svijet suočava s „najvećom prijetnjom energetskoj sigurnosti u istoriji“. Prema njegovim riječima, tržište je već izgubilo oko 13 miliona barela nafte dnevno, uz istovremene ozbiljne prekide u snabdijevanju ključnim robama, što jasno ukazuje da se ne radi o prolaznom šoku, već o dubljem, sistemskom problemu.
Prije eskalacije sukoba, kroz Hormuški moreuz prolazilo je oko 20 miliona barela nafte i naftnih derivata dnevno. Danas je taj koridor praktično blokiran s obje strane, čime je pretvoren u jedno od najkritičnijih energetskih žarišta na planeti. U International Energy Agency upozoravaju da bi produžena blokada mogla imati višestruke posljedice – od usporavanja globalnog ekonomskog rasta, preko dodatnog jačanja inflatornih pritisaka, do potencijalne racionalizacije potrošnje energije.
Posebno je izložena Evropa, koja se u velikoj mjeri oslanja na Bliski istok kada je riječ o snabdijevanju mlaznim gorivom. Kako navodi Birol, oko 75% kerozina dolazi iz rafinerija u tom regionu, ali je taj dotok sada praktično presušen. Evropa pokušava da nadoknadi nedostatak uvozom iz Sjedinjenih Američkih Država i Nigerije, ali ukoliko ti napori ne budu dovoljni, kontinent bi se mogao suočiti sa ozbiljnim poremećajima. U krajnjem scenariju, ne isključuje se ni mogućnost smanjenja vazdušnog saobraćaja.
Kao odgovor na krizu, International Energy Agency je već aktivirala strateške rezerve, oslobađajući oko 400 miliona barela nafte kako bi ublažila kratkoročni šok na tržištu. Ipak, Birol naglašava da takve mjere imaju ograničen domet – one mogu privremeno ublažiti posljedice, ali ne rješavaju suštinski problem. Ključ stabilizacije, kako ističe, ostaje ponovno otvaranje Hormuškog moreuza, dok sve ostalo predstavlja kupovinu vremena.
Istovremeno, kriza bi mogla ubrzati transformaciju globalnog energetskog miksa. Očekuje se jačanje nuklearne energije, brži rast obnovljivih izvora poput solarne i energije vjetra, kao i veće usvajanje električnih vozila. Ipak, paralelno s tim trendovima, u pojedinim dijelovima svijeta, posebno u Aziji, mogao bi se desiti i povratak tradicionalnim izvorima energije, uključujući ugalj.
Aktuelna situacija još jednom pokazuje koliko je globalni energetski sistem koncentrisan oko nekoliko ključnih tačaka i koliko je ranjiv na poremećaje u tim čvorištima. Zatvaranje jednog moreuza ima domino efekat – prekida lance snabdijevanja, podiže cijene i primorava države na hitne i često skupe prilagodbe.
U takvom okruženju, energetska sigurnost prestaje biti isključivo tehničko pitanje i postaje jedno od ključnih pitanja ekonomske stabilnosti. Ukoliko se Hormuški moreuz uskoro ne otvori, tržište će morati da traži ne samo alternativne izvore energije, već i potpuno nove modele snabdijevanja, što bi moglo dugoročno promijeniti globalnu energetsku mapu.
