Kako se zemlje nose sa rastom cijena energenata: različiti modeli pomoći, isti izazov za budžete

April 20, 2026

Benzin, dizel i električna energija postaju sve skuplji, zbog čega je gotovo svaka država Evropske unije uvela određene mjere podrške građanima i privredi. Ipak, razlike među tim pristupima su značajne, dok troškovi tih mjera ozbiljno opterećuju državne budžete, piše Dojče vele.

Kako evropske države odgovaraju na energetsku krizu?

Rast cijena goriva, struje i energenata primorao je zemlje širom Evrope da reaguju različitim paketima pomoći. Iako je cilj svuda isti – ublažavanje udara na životni standard i poslovanje – metode se razlikuju: od direktnih subvencija i poreskih olakšica do administrativnog ograničavanja cijena, što dodatno opterećuje javne finansije.

Njemačka

Privremeno smanjenje akciza na gorivo (oko 17 centi po litru, na dva mjeseca)
Olakšice za zaposlene: priznavanje troškova prevoza na posao od prvog kilometra (ranije od 20 km)
Smanjena naknada za prenos električne energije (procijenjena ušteda oko 100 € godišnje po domaćinstvu, u praksi niža)

Holandija

Direktna finansijska pomoć domaćinstvima sa niskim prihodima za pokrivanje troškova energije
Smanjenje poreza na motorna vozila za komercijalne korisnike (50%)
Povećanje naknade za prevoz na posao
Subvencije za energetsku efikasnost (toplotnu izolaciju kuća – u proceduri odobravanja)

Italija

Paket pomoći vrijedan oko tri milijarde eura
Smanjenje akciza na gorivo (oko 25 centi po litru)
Podrška energetski intenzivnim industrijama
Poreske olakšice za transportni sektor radi stabilizacije cijena proizvoda

Grčka i Austrija

Smanjenje poreza na gorivo po modelu sličnom Italiji i Njemačkoj

Francuska

Paket pomoći procijenjen na oko 70 miliona eura

Hrvatska

Administrativno određivanje maksimalnih cijena goriva (ažuriranje svake dvije sedmice)
Podrška građanima za plaćanje električne energije
Smanjene akcize (indirektno snižavanje cijena uz pad budžetskih prihoda)