Javni izvršitelji u Crnoj Gori tokom 2025. godine zaprimili su 59.200 predmeta, dok je naplaćeno 58,1 milion eura od ukupno gotovo 160 miliona potraživanja. Iako sistem pokazuje relativnu stabilnost, značajan broj predmeta i dalje ostaje u postupku, prvenstveno zbog slabe naplativosti i finansijske nemoći dužnika. O ravnoteži između priliva i realizacije, ključnim izazovima u postupcima izvršenja i uticaju na likvidnost privrede za portal Bankar govori predsjednik Komore javnih izvršitelja Vidak Latković.
Koliko je predmeta ukupno zaprimljeno tokom 2025. godine, koliko ih je riješeno, a koliko je i dalje u postupku?
Tokom 2025. godine javni izvršitelji su ukupno zaprimili 59.200 predmeta, riješili 24.626 predmeta, dok je na godišnjem presjeku 34.574 predmeta ostalo neriješeno. Važno je, međutim, naglasiti da neriješeni predmeti na dan sačinjavanja izvještaja ne znače da je postupanje po njima završeno ili obustavljeno, već se rad po tim predmetima nastavlja i nakon sumiranja godišnjih podataka. Upravo kod značajnog broja takvih predmeta naplata se očekuje u toku naredne godine, a kod složenijih i teže naplativih predmeta i nakon toga.
Koliki je bio ukupni iznos potraživanja u predmetima koji su tokom 2025. godine završili kod javnih izvršitelja i koliko je od tog iznosa naplaćeno?
Prema Godišnjem izvještaju o radu javnih izvršitelja za 2025. godinu, iskazana suma glavnih dugova iznosi 159.827.949,64 eura, dok suma uplata u periodu iznosi 58.132.711,96 eura, uz iskazani odnos od 36,37%.
Kako ocjenjujete odnos između priliva novih predmeta i njihove realizacije – da li sistem uspijeva da održava ravnotežu ili dolazi do akumuliranja zaostatka? Zbog čega?
Najpreciznije je reći da sistem pokazuje relativnu stabilnost, ali još uvijek ne i potpunu ravnotežu između priliva novih predmeta i njihove realizacije. Priliv u 2025. godini ostao je praktično na nivou prethodne godine, broj riješenih predmeta je povećan, a broj neriješenih je nešto manji, što znači da nema naglog pogoršanja. Ipak, i dalje postoji značajan broj predmeta koji ostaju duže u radu, naročito kada je riječ o teže naplativim potraživanjima i insolventnim dužnicima. Treba imati u vidu da se postupanje po tim predmetima nastavlja i nakon godišnjeg sumiranja podataka, te da se njihova naplata najčešće očekuje tokom naredne godine, a nerijetko i nakon toga, kada se stvore uslovi za uspješno namirenje. Osnovni razlog zbog kojeg dio predmeta ostaje duže u radu nije samo dinamika postupanja, već prije svega objektivna mogućnost naplate, odnosno postojanje imovine, zarade, penzije, računa ili drugih izvora iz kojih se potraživanje može namiriti.
Koji su danas ključni izazovi u postupcima izvršenja – da li su to pravne procedure, dostupnost imovine dužnika ili nešto treće?
Danas su ključni izazovi prije svega finansijska sposobnost dužnika i dostupnost njegove imovine, ali i određena procesna pitanja koja mogu usporiti tok postupka, kao što su dostavljanje pismena, odlaganja, prigovori i različiti oblici zloupotrebe procesnih ovlašćenja. U praksi se pokazuje da se predmeti najbrže i najuspješnije završavaju kada postoji jasan i dostupan izvor naplate, dok se najveći zastoji javljaju onda kada je dužnik insolventan ili kada ne raspolaže evidentnom imovinom iz koje bi se potraživanje moglo namiriti. Upravo zbog toga pitanje efikasnosti izvršenja ne zavisi samo od rada javnog izvršitelja, već i od stvarnog ekonomskog položaja dužnika i brzine pristupa relevantnim podacima.
U kojoj mjeri finansijska sposobnost dužnika utiče na uspješnost naplate potraživanja?
Finansijska sposobnost dužnika utiče presudno na uspješnost naplate. Kada dužnik ima redovna primanja, aktivne račune, pokretnu ili nepokretnu imovinu, potraživanja se u pravilu naplaćuju znatno efikasnije i brže. Sa druge strane, kada se radi o insolventnim dužnicima ili o dužnicima kod kojih je potrebno duže vrijeme da bi se identifikovao izvor naplate, predmeti ostaju duže u radu i opterećuju ukupnu statistiku sistema. Zbog toga procenat naplate nikada nije isključivo pokazatelj rada službe, već i realne naplativosti samog potraživanja.
Koliko trenutno zakonodavni okvir omogućava efikasnu i pravovremenu naplatu, i gdje vidite prostor za unapređenje?
Postojeći zakonodavni okvir omogućava funkcionisanje sistema i daje dobru osnovu za efikasnu naplatu, ali i dalje postoji prostor za unapređenje. U međuvremenu su donesene značajne normativne novine: nova Uredba o tarifi javnih izvršitelja objavljena je 1. oktobra 2025. godine i stupila je na snagu 9. oktobra 2025. godine, dok je novi Zakon o javnim izvršiteljima objavljen 6. marta 2026. godine i sada predstavlja važeći organizacioni okvir rada ove službe. Istovremeno, Vlada je 26. februara 2026. godine utvrdila i Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izvršenju i obezbjeđenju, sa ciljem daljeg unapređenja pravne sigurnosti i efikasnosti postupka. Prostor za unapređenje i dalje vidimo u dodatnom jačanju digitalizacije, preciznijem uređenju dostave, boljoj dostupnosti podataka o imovini i računima dužnika, kao i u smanjenju procesnih zastoja koji produžavaju trajanje postupaka.
Da li smatrate da je sadašnji sistem naplate i troškovnika održiv i da li smatrate da ga reba promijeniti?
Najpravilnije je reći da je pitanje održivosti sistema već normativno prepoznato i da je u tom pravcu već učinjen važan korak donošenjem nove Uredbe o tarifi javnih izvršitelja, koja je stupila na snagu u oktobru 2025. godine i stavila van snage prethodnu uredbu. To znači da se više ne govori samo o potrebi promjene, već o tome da je promjena već sprovedena i da se sada njeni puni efekti očekuju i ocjenjuju kroz praksu. Ostaje važno da sistem naplate i troškovnika ostane transparentan, predvidiv i pravično uravnotežen, tako da omogući održiv rad kancelarija javnih izvršitelja, ali istovremeno očuva i pravnu sigurnost stranaka u postupku.
Da li postoje mehanizmi koji mogu dodatno ubrzati postupke i smanjiti vrijeme naplate potraživanja?
Da, i upravo se u tom pravcu treba dalje kretati. Dodatno ubrzanje postupaka može se očekivati kroz jačanje elektronske razmjene podataka, unapređenje digitalnih evidencija, e-dostavljanje i brži pristup podacima o računima, zaradi i imovini dužnika. Prostor za unapređenje postoji i u normativnom uređenju prodaje nepokretnosti, posebno kroz atraktivnije definisanje prodajne cijene, kako bi postupci prodaje bili efikasniji, tržišno realniji i uspješniji u praksi. Sve to, uz smanjenje procesnih zastoja i dalje osavremenjavanje izvršnog postupka, može doprinijeti kraćem trajanju postupaka i većem stepenu naplate.
Koliko efikasan sistem izvršenja utiče na likvidnost privrede i ukupni poslovni ambijent u Crnoj Gori?
Efikasan sistem izvršenja utiče veoma snažno na likvidnost privrede i ukupni poslovni ambijent. Kada povjerioci mogu da računaju na to da će svoja potraživanja naplatiti u razumnom roku, to povećava finansijsku disciplinu, smanjuje poslovni rizik i omogućava privrednim subjektima da planiraju dalje poslovanje i investiranje sa većim stepenom sigurnosti. Sa druge strane, spor ili neizvjestan sistem naplate utiče na nelikvidnost, otežava ugovorne odnose i smanjuje povjerenje u pravni sistem. O značaju ovog pitanja govore i posljednji javno dostupni mjesečni podaci Centralne banke Crne Gore, prema kojima je na dan 31. marta 2026. godine u blokadi bilo 21.108 izvršnih dužnika, sa ukupnim dugom od 1.652.725.712,05 eura, dok je deset najvećih blokiranih privrednih subjekata učestvovalo sa 38,33% u ukupnom iznosu blokade. Ti podaci jasno pokazuju koliko pitanje naplate potraživanja i finansijske discipline neposredno utiče na likvidnost, pravnu sigurnost i zdrav poslovni ambijent u Crnoj Gori.
Može li se govoriti o snažnijem investicionom potencijalu bez pouzdanog i efikasnog sistema naplate potraživanja?
Teško je govoriti o snažnijem investicionom potencijalu bez pouzdanog i efikasnog sistema naplate potraživanja. Investitorima nije važna samo mogućnost da zaključe ugovor ili ostvare poslovni odnos, već i sigurnost da će u slučaju povrede ugovornih obaveza ili neplaćanja moći brzo i djelotvorno da ostvare svoju zaštitu i naplatu. Upravo zbog toga efikasan sistem izvršenja predstavlja jedan od bitnih uslova za pravnu sigurnost, povjerenje u tržište i atraktivnost poslovnog ambijenta u Crnoj Gori. Pouzdano izvršenje sudskih i drugih izvršnih odluka znači da pravo u praksi funkcioniše, a to je jedan od osnovnih preduslova ozbiljnog investicionog povjerenja.
(Izvor: Bankar)
