Željeznički saobraćaj u Crnoj Gori u 2025. godini karakterišu suprotni trendovi – pad broja putnika i blagi rast prevoza robe, uz realtivno stabilnu, ali nepromijenjenu infrastrukturu u odnosu na prethodnu godinu. Ovakva kretanja ukazuju, pokazuje analiza Bankara, na dublje strukturne izazove u sektoru putničkog prevoza, ali i na određeni potencijal u segmentu teretnog saobraćaja.
Prema podacima Monstata, broj prevezenih putnika u 2025. godini smanjen je za 12,3% u odnosu na 2024. godinu, dok je količina prevezene robe porasla za 2,1%. Dok teretni saobraćaj pokazuje otpornost i blagi rast, putnički segment gubi korak sa potrebama savremenog društva.
Kada je riječ o infrastrukturi u Crnoj Gori, ukupna građevinska dužina željezničkih pruga iznosi 250,5 kilometara i ostala je nepromijenjena. Mreža je u potpunosti jednokolosječna, sa standardnom širinom kolosijeka od 1.435 mm, dok je 226,6 kilometara pruge elektrificirano monofaznim sistemom napajanja 25 kV, 50 Hz. Ukupna dužina kolosijeka iznosi 327,7 kilometara, uključujući 77,2 kilometra staničnih i pomoćnih kolosijeka. Broj stanica i drugih službenih mjesta ostao je na 47.
Struktura ovih objekata pokazuje dominaciju stajališta (53,2%), zatim željezničkih stanica (25,5%) i drugih službenih mjesta (21,3%), što ukazuje na mrežu prilagođenu lokalnim potrebama, ali ne nužno i brzom i efikasnom međugradskom prevozu.
Zašto putnici „napuštaju“ šine?
Iako statistika prikazuje „hladne“ brojke, razlozi pada broja putnika su složeni i povezani sa širim društveno-ekonomskim promjenama pokazuje analiza, u kojoj se odvajaju nekoliko ključnih faktora koji utiču na opredjeljenje građana da sve rjeđe koriste željeznički prevoz.
Prije svega, snažna konkurencija drumskog saobraćaja ima presudan uticaj. Rast broja registrovanih putničkih automobila od 6,5% dodatno je osnažio trend individualne mobilnosti. Putnici sve češće biraju sopstveni prevoz zbog fleksibilnosti – mogućnosti polaska u bilo kojem trenutku, direktnih ruta bez presjedanja i kraćeg ukupnog vremena putovanja u mnogim slučajevima.
Drugi važan faktor odnosi se na brzinu i modernost željezničkog sistema. Dok u razvijenim evropskim zemljama poput Njemačke, Francuske i Italije željeznički saobraćaj bilježi kontinuiran rast, zahvaljujući brzim vozovima i modernizovanoj infrastrukturi, crnogorska željeznica i dalje funkcioniše na mreži koja, iako tehnički stabilna i bezbjedna, ne omogućava značajno skraćenje vremena putovanja. To direktno utiče na konkurentnost u odnosu na druge vidove transporta.
Kvalitet usluge takođe igra značajnu ulogu. Savremeni putnici očekuju više od samog prevoza – važna je i cjelokupna organizacija putovanja. Nedovoljno razvijena intermodalna povezanost, odnosno otežano povezivanje željezničkog prevoza sa autobusima, taksijem ili drugim oblicima mobilnosti, može biti odlučujući faktor u izboru prevoznog sredstva. Ako putnik nakon izlaska iz voza nema jednostavan i brz nastavak putovanja, vjerovatno će se opredijeliti za alternativu.
Dodatno analiza pokazuje da faktori poput učestalosti polazaka, tačnosti, komfora i digitalizacije usluga (online kupovina karata, informisanje u realnom vremenu) sve više utiču na percepciju željeznice. U tom kontekstu, željeznički sistem koji ne prati ove trendove rizikuje da izgubi još veći broj korisnika.
(Bankar.me)
