Crna Gora je u 2025. godini zabilježila rast ukupne spoljne trgovine, ali ključni pokazatelji otkrivaju produbljivanje strukturnih slabosti ekonomije – snažan rast uvoza, pad izvoza i rekordno visok trgovinski deficit.
Prema posljednjim podacima Monstata, ukupna spoljnotrgovinska robna razmjena dostigla je 5,03 milijarde eura, što je rast od 7,2 odsto u odnosu na prethodnu godinu. Ipak, iza tog rasta krije se nepovoljan trend: uvoz je porastao na 4,46 milijardi eura (9,3%), dok je izvoz pao na 572 miliona eura (6,9%).
Rezultat takvih kretanja je trgovinski deficit od gotovo 3,9 milijardi eura, značajno veći nego godinu ranije.
Pokrivenost uvoza izvozom dodatno je pala.
“Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 12,8% i manja je u odnosu na isti period prethodne godine kada
je iznosila 15,1% ” ,navodi se u saopđtenju Monstata.
Šta Crna Gora najviše uvozi
Struktura uvoza pokazuje da najveći dio novca odlazi na mašine i transportnu opremu, ukupne vrijednosti preko 1,1 milijardu eura. Posebno se izdvajaju drumska vozila, čiji je uvoz dostigao 420 miliona eura, što ukazuje na snažnu potrošnju u ovom segmentu.
Značajan dio uvoza odnosi se i na mineralna goriva i energiju (oko 471 milion eura), hemijske proizvode (preko 500 miliona eura), kao i hranu i žive životinje, za koje je izdvojeno više od 840 miliona eura.
Posebno je indikativan rast uvoza električne energije, koji je povećan za više od 70% u odnosu na prethodnu godinu, što dodatno naglašava energetsku zavisnost zemlje .
Od koga najviše kupujemo
Geografska struktura jasno pokazuje oslonjenost na nekoliko ključnih partnera.
Najveći uvozni partneri su Srbija, sa 777,8 miliona eura, Kina sa 549,4 miliona, i Njemačka sa 453,1 milion eura.
U regionalnom okviru, zemlje CEFTA-e učestvuju sa više od 1,2 milijarde eura uvoza, dok iz Evropske unije dolazi gotovo 1,94 milijarde eura robe.
Kina se posebno izdvaja kao ključni izvor robe iz Azije, sa značajnim rastom uvoza i deficitom većim od 500 miliona eura u trgovini sa tom zemljom .
Izvoz: ograničen i koncentrisan
Za razliku od uvoza, izvoz ostaje nizak i koncentrisan na mali broj proizvoda. Najveći dio izvoza čine mineralna goriva i električna energija, u vrijednosti od oko 137 miliona eura.
Najvažnija tržišta za crnogorski izvoz su Srbija, Bosna i Hercegovina i Slovenija.
Ovakva struktura pokazuje da izvoz nije dovoljno diverzifikovan niti industrijski razvijen da prati rast uvoza .
Podaci za 2025. godinu ukazuju na nekoliko jasnih trendova: rast trgovine zasniva se gotovo isključivo na rastu uvoza, domaća proizvodnja ne prati potrošnju, a zavisnost od stranih tržišta dodatno se produbljuje.
Drugim riječima, Crna Gora sve više funkcioniše kao uvozno orijentisana ekonomija, sa ograničenim izvoznim kapacitetima.
Izvor: Bankar
