Cijena zlata pala je u ponedjeljak pod pritiskom rastućih inflatornih strahova, nakon što su američko-iranski mirovni pregovori završeni bez dogovora, a Vašington najavio blokadu Hormuškog moreuza, čime je dodatno produbljen globalni energetski šok.
Cijena unce zlata tokom dana pala je i do 2,2 odsto, spustivši se ispod 4.650 dolara, prije nego što je kasnije dio gubitaka ipak nadoknađen.
Američka vojska objavila je da će blokadu početi u 10 sati po istočnoameričkom vremenu, nakon što vikend pregovori s Iranom nijesu uspjeli da krhko primirje pretvore u trajniji mir poslije šest sedmica rata na Bliskom istoku.
Istovremeno su snažno porasle cijene nafte i prirodnog gasa. Američki predsjednik Donald Tramp rekao je i da će SAD presretati svaki brod koji je Iranu platio prolaz kroz Hormuz, pomorski prolaz koji povezuje Persijski zaliv sa svjetskim tržištima. Prije rata tim moreuzom prolazila je petina svjetske trgovine sirovom naftom i tečnim prirodnim gasom.
Analitičari upozoravaju da je razvoj događaja tokom vikenda dodatno ugrozio ionako krhko primirje i povećao izglede za duže trajanje sukoba. Ipak, dio njih ističe da su reakcije zlata ovog puta bile nešto blaže nego u ranijim fazama rata.
Pad zlata dodatno je podstakao rast dolara i pad berzanskih terminskih indeksa. Kako se zlato kotira u američkoj valuti, jači dolar automatski smanjuje njegovu privlačnost za dio investitora. Uz to, rast cijena energenata ponovo je pojačao bojazan da bi centralne banke mogle duže zadržati visoke kamatne stope ili ih čak dodatno povećati.
To je loša vijest za zlato, koje ne nosi kamatni prinos i obično bolje prolazi u okruženju nižih troškova zaduživanja.
Prve procjene uticaja rata na američku ekonomiju već pokazuju rast inflacije. Prema podacima američkog Zavoda za statistiku rada, inflacija je u martu porasla najviše u gotovo četiri godine, pri čemu su rekordne cijene benzina činile skoro tri četvrtine mjesečnog povećanja.
Analitičari smatraju da povišena inflatorna očekivanja dodatno komplikuju izglede za politiku američkog Feda i učvršćuju scenario “viših kamata duže vrijeme”. U takvom okruženju zlato ostaje rastrzano između geopolitičke podrške s jedne i makroekonomskih pritisaka s druge strane.
Od početka sukoba krajem februara zlato je izgubilo oko 10 odsto vrijednosti. U prvim sedmicama rata dio investitora prodavao je plemeniti metal kako bi pokrio gubitke na drugim tržištima, dok je u novije vrijeme zlato djelimično nadoknadilo pad zahvaljujući sve većem fokusu na usporavanje ekonomskog rasta.
Kasnije u ponedjeljak spot cijena zlata bila je niža 0,4 odsto i iznosila je 4.729,02 dolara za uncu. Srebro je palo 1,8 odsto, na 74,53 dolara, platina je bila gotovo nepromijenjena, dok je paladijum blago porastao.
(Izvor: Financije.hr)
