Bez modernog i funkcionalnog pravnog okvira nema održivog ekonomskog razvoja, poručila je predsjednica Privredne komore Crne Gore Nina Drakić, na otvaranju prvog Samita korporativnog prava u organizaciji Akademije za liderstvo, menadžment i korporativno upravljanje u partnerstvu sa Privrednom komorom Crne Gore, uz podršku Asocijacije menadžera Crne Gore (AMM)

Ona je istakla da Samit predstavlja važan iskorak ka strateškom pristupu korporativnom upravljanju u Crnoj Gori, naglašavajući potrebu za otvorenim i savremenim sagledavanjem korporativnog prava, ali i njegovim kontinuiranim unapređenjem.

„U vremenima kada se kompanije suočavaju sa kompleksnim izazovima – od globalnih tržišnih pritisaka, preko digitalne transformacije, do rastućih zahtjeva u oblasti upravljanja i transparentnosti – korporativno pravo predstavlja instrument razvoja, okvir povjerenja i jedan od ključnih faktora konkurentnosti svake ekonomije“, kazala je Drakić.

Prema njenim riječima, održivi rast i dugoročnu stabilnost kompanije ne mogu obezbijediti bez adekvatnog regulatornog okvira, ali i bez njegove fleksibilne i promišljene primjene. U tom kontekstu, poseban značaj ima dijalog između države, privrede i stručne javnosti, dok ovakvi skupovi predstavljaju prostor u kojem taj dijalog dobija konkretne rezultate.

Drakić je ukazala i na promjenu uloge pravne funkcije u kompanijama, koja više nije ograničena na kontrolnu ulogu, već postaje aktivan učesnik u donošenju strateških odluka.

Istovremeno, pitanje upravljanja problematičnim potraživanjima, kako je navela, više se ne posmatra isključivo kao teret, već i kao potencijalna razvojna prilika, uz adekvatno znanje i saradnju između finansijskog i pravnog sektora.

Poseban fokus stavljen je i na novi zakon o privrednim društvima, njegovu primjenu i usklađivanje sa evropskim standardima, uz ocjenu da formalna usklađenost nije dovoljna ukoliko promjene ne zažive u praksi.

Govoreći o evropskom putu Crne Gore, Drakić je naglasila da harmonizacija sa Evropskom unijom predstavlja ne samo obavezu, već i priliku za unapređenje upravljanja, jačanje zaštite investitora i povećanje transparentnosti poslovanja.

Predsjednik Odbora direktora AMM Akademije Zoran Savić, kazao je da Samit nije samo još jedan stručni skup, već početak inicijative koja ima potencijal da postane važno mjesto susreta pravne i poslovne zajednice u Crnoj Gori i regionu.

“Naša je namjera da ovo okupljanje preraste u tradiciju koja će doprinositi unapređenju korporativnog upravljanja, pravne sigurnosti i kvaliteta poslovnog okruženja. Izuzetna posjećenost današnjeg skupa i veliko interesovanje koje je samit izazvao potvrđuju da za ovakvim susretima postoji stvarna potreba, ali i daju snažan podstrek da sa njegovim organizovanjem nastavimo i u godinama koje dolaze. Današnje prisustvo lidera kompanija, pravnih eksperata i predstavnika regulatornih tijela i institucija dodatno potvrđuje značaj tema koje otvaramo, kao i vrijednost dijaloga između onih koji oblikuju poslovnu praksu i regulatorni okvir. Kao organizatori vodili smo se jasnom idejom – da povežemo ono što je često odvojeno: teoriju i praksu, pravnu normu i poslovnu realnost, institucije i privredu”, kazao je Savić.

On je dodao da je AMM Akademija nastala iz uvjerenja da znanje ima punu vrijednost tek kada nalazi svoju primjenu i da se najbolja rješenja stvaraju kroz susret različitih iskustava i perspektiva.

“Zbog toga smo pažljivo oblikovali strukturu današnjih panela i birali učesnike koji će ih voditi. Iako dolaze iz različitih sektora, povezuje ih zajedničko iskustvo odgovornosti, donošenja odluka i suočavanja sa složenim izazovima u praksi. Vjerujemo da će diskusije koje slijede otvoriti važna pitanja i ponuditi korisne zaključke koji mogu unaprijediti rad kompanija, institucija i stručne zajednice u cjelini. Vrijednost svakog ovakvog skupa prije svega u ljudima koji u njemu učestvuju. Zato vas pozivam da današnji dan iskoristite ne samo za pažljivo praćenje panela, već i za razmjenu mišljenja, povezivanje i otvaranje novih profesionalnih prilika”, zaključio je Savić.

Tema prvog panela pod nazivom “Pravna služba u modernoj kompaniji – čuvari biznisa ili donosioci odluka” bila je uloga pravne službe u kopanijama. Prvi panel bio je prilika I da se vidi gdje je danas pravna služba, kao in-house pravnici, i koji su to trendovi u kojima će se pravna funkcija u budućnosti kretati.

Kako je kazao moderator panela Srđan Šišić – izvršni direktor pravnih, regulatornih i korporativnih poslova u kompaniji One Crna Gora, tradicionalno se smatra da pravna služba u okviru jedne korporacije ne treba da donosi poslovne odluke niti da vodi biznis, već da taj biznis učini mogućim i zakonitim. Međutim, svjedoci smo da se pravna funkcija danas kreće u drugačijem pravcu i da savremeni trendovi ukazuju na potrebu da pravnici, uslovno rečeno, izađu iz svojih ustaljenih okvira i preuzmu aktivniju ulogu u poslovnim procesima.

“Ako bih pokušao slikovito da opišem poziciju pravne službe, zamislio bih fudbalski teren – pravougaono igralište na kojem se odvija utakmica koju možemo posmatrati kao tržišnu utakmicu između najmanje dva tima. Svaki od njih želi da postigne što bolji rezultat i ostvari svoje ciljeve. Imamo igrače koji te ciljeve realizuju, kao i stručne štabove, odnosno top menadžment, koji vodi i upravlja kompanijom. U tom kontekstu, postavlja se pitanje – gdje je tu pravna služba? Pravna služba je, zapravo, čuvar tog terena – čuvar pravila igre, koji omogućava da se utakmica odvija u jasno definisanim okvirima. Iako smo često svjedoci da pravna služba u korporacijama nije imala mjesto koje zaslužuje, odnosno da je njena uloga bila potcijenjena u odnosu na njen stvarni značaj, danas smo tu da pokušamo sagledati gdje se ona nalazi i u kojem pravcu bi njen razvoj trebalo da ide u budućnosti”, kazao je Šišić i dodao da je položaj pravne službe u velikoj mjeri od stava izvršnog direktora i menadžmenta prema toj funkciji te da je ključno kako oni percipiraju njenu ulogu: da li je vide kao partnera u donošenju kvalitetnih odluka ili kao administrativnu podršku koja obavlja određene formalne zadatke.

Nemanja Laković – izvršni direktor Rudnika uglja Pljevlja kazao je da postoji ogromna razlika između donošenja odluka u privatnim sa jedne i  državnoj kompaniji, na čijem je čelu sada.

“U kompaniji smo uradili novu sistematizaciju, sprovodimo preko 600 procedura javnih nabavki, imamo ogromnu mehanizaciju. Upravo je pozitivna ta brza reakcija koju private firme imaju dok državna kompanija sa druge strane ima zakonsku barijeru pa se mora detaljno planirati, moraju se praviti praviti okvirni sporezumi i predviđati šta se može desiti tako da je Rudnik uglja vrlo kompleksan sistem. U vezi sa tim, zadatak pravne službe je da kontrolipe taj sistem i važna je njena efikasnost i uvjek mora biti brža jer je njen zadatak zapravo kako doći do cilja  koji menadžment odredi. Tada se mora voditi računa o svim pravnim asprektima jer je kompanija kao državna pod posebnom pažnjom javnosti i ako pravna služba nije efikasna može dovesti cijelo poslovanje kompanije u pitanje”, kazao je Laković.

Osvrćući se na planove, Laković je kazao da Rudnik pred izazovima i pred velikim procesima.

“Mi smo pokrenuli proces transformacije kompanije. Po EU pravilima imaćemo 12 novih preduzeća unutar komapije.  Cilj te tranzicije je da po zatvaranju Rudnika ostavimo radna mjesta koja će raditi I nakon gašenja. To je prvi plan pravedne tranzicije iimamo detaljan plan. Mislimo da sve te kompanije imaju perspektivu ali su nam naravno potrebna fianansijska sredstva. U tom procesu nam je potrebna pomoć i Asocijacije menadžera i privredne komore i drugih subjekata. Pokušavamo da nađemo model i da od EU dobijemo pomoć u procesu ove tranzicije. Veliki su izazovi pred nama”, zaključio je Laković.

Miroslav Pribilović – ekspert za korporativno pravo kazao je, govoreći iz ugla rukovodioca pravne  službe u privatnoj kompaniji, da je predrasuda da je pravni sektor trošak.

“To nije uvjek tačno, ne mora da bude tačno. Velike korporacije angažuju advokate i ako uspijemo u sporu imamo parvo naplate. Doprinos pravne službe je dvostruk. Prvo, uloga pravne službe je da sprečavamo rizike i to je klasičan posao pravnog sektora: da ukazuje na rizike i sprečava I predviđa sporove. Danas je više u fokusu proaktivni pristup u omogućavanju poslovnih prilika i omogućavanju da poslovi procesi teku”, kazao je Pribilović.

Izvršni direktor kompanije MTEL Zoran Milovanović, govoreći o ulozi pravne službe u telekomunikacionoj industriji kazao je sa smo svjedoci velikog razvoja telco industrije a samim tim i razvoju pravne službe u kompanijama koji dobar dio posla nosi na svojim leđima.

“Saradnja sa pravnom sluzbom je intenzivna jer su telekomunikacije dinamična indistrija i postaje sve dinamičnija. Od pojave mobilne telefonije do danas je prošlo 30 godina I možemo da zamislimo koliko je pravna služba morala brzo da uči i koliko stvari je moralo biti naučeno do danas. Danas pravnici prate hilajde timova. Nije jednostavan zadatak i značajno se sve promijenilo. Svjedočimo ogromnom razvoju. Sve to pravna služba nosi na svojim leđima i sve mora da isprati. Sve to mora da bude pravno predviđeno ali i da se misli korak unaprijed”, kazao je Milovanović.

On je kazao da se uključivanje pravne službe u projekte danas radi na drugačiji način nego nekada a cilj je da se ona uključi i prije ideje ili planiranog projekta.

“Pravna služba je neizostavni član kreiranja, dizajniranja i analiza. Vrlo je važno da pravna služba bude u startu uključna jer tada dobijamo smjernice u kom pravcu će se nešto razvijati. Mi smo veliki regionalni igrač i moramo da razmišljamo ne samo o Crnoj Gori nego i mnogo šire. Nastankom globalnih mreža pravna služba mora da bude aktivna i da razumije sve procese i da se uključi u korisničko iskustvo, u sve servise koje imamo i da zna na koji način sve fiubkcioniše. Moraju ući u sferu autorkih prava jer telekomunikacione kompanije sada pružaju i usluge televizije”, zaključio je Milovanović.