Prema najnovijim podacima Evropske centralne banke, kreditna aktivnost u eurozoni pokazuje znakove stabilizacije. Kreditiranje kompanija u februaru poraslo je za 2,9% na godišnjem nivou, nakon rasta od 2,8% u januaru.
Riječ je o umjerenom ubrzanju, ali trend ukazuje na postepeni oporavak poslovnog finansiranja, nakon slabije kreditne aktivnosti u drugoj polovini prošle godine.
Domaćinstva održavaju stabilan tempo zaduživanja
Za razliku od kompanija, domaćinstva bilježe stabilan rast zaduživanja. Krediti domaćinstvima porasli su za 3,0% u februaru, što je isti tempo kao i u prethodna dva mjeseca.
Ovo predstavlja najduži kontinuitet rasta od proljeća 2024. godine i ukazuje na otpornost potrošnje, uprkos i dalje restriktivnim finansijskim uslovima.
Slabljenje novčane mase signalizira oprez
Monetarni pokazatelji ukazuju na hlađenje likvidnosti. Uži agregat novčane mase (M1) porastao je za 4,8%, dok je u januaru rast iznosio 5,3%.
Pad ovog pokazatelja trajao je gotovo dvije godine i zaustavljen je tek u avgustu 2024. godine. Aktuelni trend može ukazivati na novu fazu monetarnog ciklusa.
Širi monetarni agregat takođe usporava
Širi agregat M3 porastao je za 3,0% u februaru, u odnosu na 3,3% u januaru, što ukazuje na postepeno slabljenje rasta novčane mase.
Ovaj indikator često signalizira buduća kretanja u ekonomiji, jer odražava dostupnost kapitala u finansijskom sistemu.
Šta to znači za ekonomiju eurozone?
Kombinacija ovih trendova šalje mješovitu poruku: kreditiranje se postepeno oporavlja, dok likvidnost slabi.
To može ograničiti budući ekonomski rast, što predstavlja izazov za Evropsku centralnu banku, koja mora balansirati između inflacije i rasta.
U narednim mjesecima ključni faktori biće kamatne stope i kreditna potražnja, koji će u velikoj mjeri odrediti pravac kretanja ekonomije eurozone.
(Izvor: Financa.ba)










