Evropska komisija odgodila je predstavljanje prijedloga potpune zabrane uvoza ruske nafte u Evropsku uniju, u trenutku kada globalno tržište energije ulazi u novu fazu nestabilnosti i cijene nafte ponovo prelaze 100 dolara po barelu.
Prvobitno je bilo planirano da se dugo najavljivani zakonski prijedlog predstavi sredinom aprila, međutim, taj rok je sada uklonjen iz zvaničnog kalendara bez preciziranja novog datuma.
Iz Komisije poručuju da se radi o tehničkom odlaganju, a ne promjeni politike. Portparolka Evropske komisije Anna-Kaisa Itkonen naglasila je da EU ostaje posvećena zabrani ruskih energenata i da će prijedlog svakako biti predstavljen.
Odluka dolazi u osjetljivom trenutku za evropsko tržište energije. Eskalacija sukoba na Bliskom istoku dodatno je podigla cijene nafte, dok su Sjedinjene Američke Države, u pokušaju stabilizacije tržišta, ublažile dio sankcija na rusku naftu – potez koji je izazvao nelagodu među evropskim saveznicima.
Dodatni izazov predstavljaju podjele unutar same EU. Mađarska i Slovačka i dalje se oslanjaju na rusku naftu koja stiže naftovodom Družba i već duže vrijeme se protive potpunoj zabrani. Obje zemlje imaju izuzeće bez vremenskog ograničenja koje im omogućava nastavak uvoza.
Upravo zato se novi prijedlog tretira kao energetsko, a ne spoljnopolitičko pitanje, čime se izbjegava potreba za jednoglasnom podrškom svih članica – umjesto toga, dovoljna bi bila kvalifikovana većina.
Paralelno, EU nastavlja sa politikom postepenog smanjenja zavisnosti od ruskih energenata. Već je donesena odluka o zabrani uvoza ruskog LNG-a do kraja ove godine, kao i plina koji dolazi gasovodima do jeseni naredne godine. Mađarska i Slovačka su zbog tih mjera pokrenule pravne postupke, uz najavu sličnih koraka i u slučaju zabrane nafte.
Dodatne tenzije stvaraju i problemi oko samog naftovoda Družba. Ukrajina tvrdi da je infrastruktura oštećena i da zahtijeva sanaciju, dok Budimpešta i Bratislava sumnjaju da je riječ o politički motivisanom prekidu isporuka, posebno u kontekstu predstojećih izbora u Mađarskoj.
Uprkos svemu, evropski zvaničnici šalju jasnu poruku – povratka na ruske fosilne energente neće biti. Komesar za energetiku Dan Jorgensen istakao je da EU ne planira odstupanje od energetske tranzicije niti povratak na raniju zavisnost.
„Ne bi trebalo više nikada da uvozimo rusku energiju. Rusija je energiju koristila kao oružje protiv Evrope“, poručio je Jorgensen, dodajući da je Unija danas znatno otpornija nego u trenutku početka rata u Ukrajini.
Odgoda prijedloga tako otkriva složenu realnost evropske energetske politike – balans između geopolitičkih ciljeva i tržišnih pritisaka koji u kriznim momentima postaju sve izraženiji.
(Izvor: Financije.hr)
