A šest najvećih banaka u Srbiji, 2025. godina bila je profitabilnija od prethodne, jer su zaradile gotovo 1,2 milijarde eura, piše portal Danasa.
Prema nerevidiranim finansijskim izvještajima banaka, prvih šest po imovini i dobiti prošle je godine neto zaradilo 1,19 milijardi eura, odnosno 139 milijardi dinara.
Iako je Narodna banka Srbije (NBS) prošle godine uvela ograničenja kamatnih stopa, ne samo na stambene, već i na gotovo sve ostale kredite građanima, banke su se prilično dobro snašle.
Neto dobit šest najvećih banaka, koje kontrolišu gotovo tri četvrtine bankarskog tržišta (imovine), šest je odsto veća nego u 2024. To je dobar pokazatelj poslovanja i ostatka bankarskog tržišta, koje čini još 13 banaka.
Većina zarade, kao i obično, došla je od kamata. Neto prihod od kamata, kada se od prihoda od kamata oduzmu troškovi koje su banke platile za kamate, iznosio je 182 milijarde dinara. U eurima je to više od 1,5 milijardi eura. Ipak, uprkos rastu kreditne aktivnosti od čak 15 odsto, neto prihod od kamata porastao je za nešto manje od jedan odsto u odnosu na 2024. godinu.
Zato su banke nastavile s praksom koju su započele još u doba niskih kamatnih stopa, a to je naplaćivanje sve većih i većih provizija i naknada.
U 2025. godini šest najvećih banaka naplatilo je neto iznos od 72,7 milijardi dinara ili oko 620 miliona eura na ime prihoda od naknada i provizija.
U odnosu na prethodnu godinu, 2024., ovi prihodi su porasli za gotovo 11 odsto, a u odnosu na 2023. godinu za čak 30 odsto.
Prema riječima Nenada Gujaničića, glavnog brokera Momentum Securitiesa, banke su blizu gornje granice profita od 2024. godine.
„Kamatne stope nijesu nastavile rasti, ali su na dovoljno visokom nivou da banke imaju izvanredne profite. Prihodi od kamata neće značajno rasti, ušli smo u fazu sporog rasta ili čak stagnacije. S druge strane, nema troškova po osnovu loših kredita. Dakle, banke su vjerovatno imale povrat imovine od oko 20 odsto u 2025. godini, što je fantazija i dvostruko više nego u EU“, rekao je Gujaničić.
Takođe je istakao da su ograničenja kamatnih stopa koje je NBS prošle godine uvela na kredite domaćinstvima postavljena na nivou koji je viši od onog koji su banke uglavnom već odobravale.
"/>„To je bila više preventivna mjera kako bi se spriječio veliki rast kamatnih stopa. Bilansi banaka nijesu bili previše pogođeni populističkom mjerom odobravanja stambenih kredita onima koji inače ne bi ispunjavali uslove za kredite“, rekao je Gujaničić.
Prošle godine, italijanska Banca Intesa se nakon dvije godine vratila na vrh liste banaka s najvećom dobiti. Neto su, prema nerevidiranom izvještaju o dobiti, ostvarile 264,9 miliona eura. U poređenju s 2024. godinom, dobit ove banke porasla je za 36 miliona eura.
Austrijska Raiffeisen Bank, s neto dobiti od gotovo 248 miliona eura, nalazi se na drugom mjestu, nakon dvije godine na čelu srpskog bankarskog sektora. U poređenju s 2024. godinom, dobit ove banke smanjena je za oko 1,3 miliona eura.
Treća je mađarska OTP banka s dobiti od 201,5 miliona eura, što je smanjenje od 18,5 miliona eura u odnosu na 2024. godinu. Druga italijanska banka, UniCredit, ostvarila je neto dobit od 198 miliona eura, što je oko 2,5 miliona manje nego godinu ranije.
Na petom mjestu je slovenačka NLB Komercijalna banka sa 155 miliona, te rastom dobiti od 13,3 miliona eura u jednoj godini.
Na šestom mjestu je jedina banka u domaćem vlasništvu u ovoj grupi, AIK banka sa 123,6 miliona eura. Njihova dobit porasla je za čak 41 milion eura u odnosu na 2024. godinu, iako treba podsjetiti da su u martu prošle godine u svoje poslovanje integrisali Eurobank Direktnu banku, koja je prethodnih godina ostvarivala dobit od oko petnaest miliona eura.
Kamatna stopa koja u velikoj mjeri određuje sve kamatne stope na dinare, referentna kamatna stopa, već je godinu i po dana na nepromijenjenom nivou od 5,75 odsto.
Gujaničić je rekao da je očito i NBS svjesna da je inflacija u Srbiji visoka i zadržava je jer „nije bilo prostora za njeno smanjenje“.
„Evropska centralna banka (ECB) u međuvremenu je prepolovila kamatnu stopu i očekuje se da će od juna započeti novi ciklus povećanja kamatnih stopa. Čini se da će i naša centralna banka slijediti ECB i od juna početi da podiže kamatne stope“, rekao je Gujaničić, prenosi SEEbiz.eu.
