Hormuški moreuz povezuje Persijski zaliv s Omanskim zalivom i ostatkom svijeta. Kroz njega prolazi oko 20% svjetske trgovine naftom i 30% globalne opskrbe đubrivima.
Rat u Iranu pretvorio je moreuz u visoko rizičnu zonu. Tankeri i brodovi često stoje neaktivni zbog raketnih napada, prijetnji minama i rasporeda mornarice.
„Ono što je nekada bilo osjetljivo okruženje sada je trajno neprijateljska zona. Održivost putovanja, prihvatanje od strane osiguravača i taktički uslovi u realnom vremenu glavni su izazovi“, kaže Marco Forgione, direktor britanskog Ovlašćenog instituta za izvoz i međunarodnu trgovinu, piše Euronews.
Troškovi osiguranja u stratosferi
Osiguranje od ratnog rizika za brodove kroz moreuz skočilo je 200–300%. Prije rata, premije su iznosile 0,02–0,05% vrijednosti broda. Sada dostižu 0,5–1%.
Primjer: tanker vrijedan 120 miliona dolara prije rata imao je premiju od oko 40.000 dolara. Danas ista premija iznosi između 600.000 i 1,2 miliona dolara.
„Ovi troškovi brzo dolaze do potrošača, povećavajući cijene goriva i logističke troškove“, napominje Forgione.
Odgovor brodarskih kompanija
Maersk, MSC, CMA CGM i Hapag-Lloyd privremeno su zaustavili putovanja kroz moreuz. Ostali preusmjeravaju teret, što produžava tranzit.
Christopher Long iz Neptune P2P Group ističe:
„Kompanije prate obavještajne podatke, prilagođavaju vrijeme tranzita i povećavaju situacionu svijest posade. Planiranje za nepredviđene situacije postalo je ključno.“
Forgione dodaje: „Otpornost lanca snabdijevanja nije opcionalna. Kompanije s više opcija nabavke bolje reaguju na poremećaje i održavaju kontinuitet.“
Multinacionalna pomorska pratnja
S više od 16 napadnutih ili oštećenih plovila, SAD su ponudile pratnju brodovima kroz moreuz.
Donald Trump je pozvao zemlje koje zavise od zalivskih proizvoda, poput Kine, Japana, Južne Koreje, Francuske i Velike Britanije, da pošalju ratne brodove radi sigurnosti plovidbe.
Long ističe: „Pomorska pratnja dodaje sigurnost, ali plovni put i dalje ostaje visokorizičan. Iran prijeti da će moreuz držati zatvorenim.“
Dugoročne posljedice
Produženi poremećaji mogli bi destabilizovati globalnu ekonomiju. Stručnjaci tvrde da je diverzifikacija lanca snabdijevanja ključna.
„Proširenje trgovinskih sporazuma i pronalaženje alternativnih dobavljača pomaže kompanijama da prebrode turbulentna vremena“, zaključuje Forgione.
