Rat na Bliskom istoku izazvao je najveći poremećaj u isporuci nafte u istoriji globalnog tržišta, navodi se u mjesečnom izvještaju Međunarodna agencija za energiju (IEA), nakon što je promet sirove nafte i naftnih derivata kroz Hormuški tjesnac gotovo zaustavljen sa oko 20 miliona barela dnevno.
Zemlje Perzijski zaljev smanjile su proizvodnju za najmanje 10 miliona barela dnevno.
IEA procjenjuje da će globalna ponuda nafte u martu pasti za oko osam miliona barela dnevno, jer je smanjenje isporuka sa Bliskog istoka samo djelimično nadoknađeno povećanom proizvodnjom zemalja koje nijesu članice OPEC+, kao i proizvodnjom Kazahstana i Rusijae.
Iako će razmjeri gubitaka zavisiti od trajanja sukoba, ove godine bi prosječna globalna ponuda nafte mogla porasti za oko 1,1 milion barela dnevno, pri čemu bi upravo zemlje izvan grupe OPEC+ mogle biti glavni izvor tog povećanja, navodi IEA.
Podsjetimo, države članice IEA ove sedmice su se dogovorile da na tržište puste 400 miliona barela nafte iz strateških rezervi kako bi ublažile poremećaje u snabdijevanju. U januaru su globalne zalihe nafte iznosile oko 8,2 milijarde barela, od čega je približno polovina bila u zemljama Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD).
Zbog otkazivanja brojnih letova i poremećaja u isporukama ukapljenog naftnog gasa, u martu i aprilu očekuje se i pad globalne potražnje za naftom za oko milion barela dnevno.
Najveći poremećaji u snabdijevanju trenutno su zabilježeni u Iraku, Kataru, Kuvajtu, Ujedinjeni Arapski Emiratima i Saudijska Arabijai.
Tržišta dizela i avionskog goriva posebno su ranjiva na produžene gubitke u proizvodnji i izvozu sa Bliskog istoka, jer su mogućnosti za brzo povećanje proizvodnje u drugim regionima ograničene.
Istovremeno, otkazivanje letova na glavnim aerodromima u regionu već je smanjilo globalnu potražnju za avionskim gorivom, dok raste rizik za snabdijevanje ukapljenim naftnim gasom koji se koristi za kuvanje i grijanje, posebno u Indijai i istočnoj Africi.
Koordinisano oslobađanje strateških rezervi pruža značajnu i dobrodošlu zaštitu tržištu, ali bez brzog okončanja sukoba to ostaje samo privremena mjera, upozorava IEA.
„Konačni uticaj na tržište nafte i gasa, ali i na širu ekonomiju, zavisiće ne samo od intenziteta vojnih napada i štete na energetskoj infrastrukturi, već i od trajanja poremećaja prometa kroz Hormuški tjesnac“, zaključuje IEA.
(Izvor: Financije.hr)
