Energija je temelj funkcionisanja modernog društva, a pitanje njenih izvora posljednjih godina postalo je jedno od ključnih ekonomskih i političkih tema u Evropi. Zbog rasta cijena energenata i geopolitičkih napetosti, Evropska unija sve više ulaže u razvoj obnovljivih izvora energije. Među državama koje postepeno povećavaju udio energije iz sunca, vjetra i vode nalazi se i Hrvatska.
U 2024. godini EU je proizvela 43 odsto energije koju troši, dok je 57 odsto energije uvezeno iz zemalja izvan Unije, pokazuju podaci Eurostata. Struktura dostupnih izvora energije u tom periodu uglavnom se sastojala od pet glavnih izvora: sirova nafta i naftni derivati činili su 38 odsto, prirodni gas 21 odsto, obnovljivi izvori energije 20 odsto, dok su nuklearna energija i čvrsta goriva učestvovali sa 12, odnosno 10 odsto.
Udio različitih izvora energije u bruto raspoloživoj energiji znatno se razlikuje među državama članicama EU. Tako je udio naftnih derivata u dostupnoj energiji bio najveći na Kipru – čak 86 odsto, dok je prirodni gas bio posebno značajan u Italiji, gdje čini 36 odsto energetskog miksa. Kada je riječ o obnovljivim izvorima energije, oni su najviše zastupljeni u Švedskoj, gdje čine 48 odsto ukupne energije, dok nuklearna energija u Francuskoj čini 40 odsto dostupne energije. Čvrsta goriva bila su dominantan izvor energije u Estoniji, sa udjelom od 50 odsto.
Zanimljivo je da su obnovljivi izvori energije najviše doprinijeli proizvodnji energije u EU tokom 2024. godine, sa udjelom od 48 odsto, dok nuklearna energija učestvuje sa 28 odsto.
Obnovljivi izvori bili su jedini izvor proizvodnje energije na Malti, gdje čine 100 odsto proizvodnje. Vrlo visoki udjeli zabilježeni su i u Latviji (99 odsto), Portugalu (98 odsto) i na Kipru (96 odsto).
Proizvodnja nuklearne energije posebno je značajna u Francuskoj, gdje čini čak 71 odsto ukupne nacionalne proizvodnje energije, dok su čvrsta goriva glavni izvor energije proizvedene u Poljskoj, sa udjelom od 65 odsto.
Prirodni gas ima najveći udio u Rumuniji i Nizozemskoj – po 36 odsto, zatim u Irskoj sa 30 odsto, dok u Hrvatskoj učestvuje sa 15 odsto. Sirova nafta najveći udio ima u Danskoj – 29 odsto, a u toj grupi je i Hrvatska sa udjelom od 15 odsto, dok Rumunija i Italija bilježe po 13 odsto.
Kada je riječ o uvozu energenata, u 2024. godini najviše su se uvozili nafta i naftni derivati, koji su činili 67 odsto ukupnog uvoza energije u EU. Na drugom mjestu je prirodni gas sa 24 odsto, zatim čvrsta fosilna goriva sa četiri odsto, električna energija sa tri odsto, dok je najmanje energije uvezeno iz obnovljivih izvora – svega dva odsto.
Sjedinjene Američke Države bile su najveći dobavljač EU za naftu i naftne derivate, Norveška za prirodni gas, dok je Australija bila najveći dobavljač čvrstih fosilnih goriva.
U EU je 2024. godine stopa zavisnosti od uvoza energije iznosila 57 odsto, što znači da se gotovo 60 odsto energetskih potreba Unije zadovoljava neto uvozom. Ovaj pokazatelj mjeri u kojoj mjeri se ekonomija oslanja na uvoz kako bi zadovoljila svoje energetske potrebe, pri čemu je neto uvoz razlika između ukupnog uvoza i izvoza energije. Najviše energije u EU troše krajnji korisnici – domaćinstva, industrija i transport – koji zajedno čine oko 66 odsto ukupne potrošnje.
S obzirom na to da su domaćinstva među najvećim potrošačima energije, zanimljivo je pogledati razlike u cijenama električne energije. U prvoj polovini prošle godine cijene električne energije za domaćinstva, uključujući poreze i takse, bile su najviše u Njemačkoj – 38 eura za 100 kWh, dok su najniže zabilježene u Mađarskoj, gdje su iznosile oko 10 eura.
Kada je riječ o prirodnom gasu, u prvoj polovini 2025. godine najviše cijene za domaćinstva zabilježene su u Švedskoj – 21 euro za 100 kWh. Slijede Nizozemska sa 16 eura i Danska sa 13 eura. Najniže cijene bile su u Mađarskoj – tri eura, Hrvatskoj – pet eura i Rumuniji – šest eura. Udio poreza i taksi u cijeni gasa bio je najveći u Nizozemskoj (54 odsto) i Danskoj (48 odsto), dok je najniži u Hrvatskoj i Grčkoj – pet, odnosno osam odsto.
Cijene prirodnog gasa za potrošače koji nijesu domaćinstva (bez PDV-a i drugih poreza koji se mogu refundirati) bile su najviše u Švedskoj – 11 eura za 100 kWh. Najniže cijene od oko pet eura zabilježene su u Bugarskoj, Grčkoj, Belgiji, Španiji, Hrvatskoj, Litvaniji i Portugalu, navodi Eurostat.
Savjetnica u Odjeljenju za energetiku, zaštitu životne sredine i komunalne djelatnosti Hrvatske gospodarske komore Nina Domazet istakla je važnost ulaganja u obnovljive izvore energije u Hrvatskoj. Prema njenim riječima, Hrvatska godišnje troši oko dvije milijarde eura na uvoz fosilnih goriva, zbog čega je važno povećati domaću proizvodnju nafte, gasa i električne energije kako bi se smanjila zavisnost od uvoza i obezbijedile stabilnije cijene.
Slično mišljenje iznio je i energetski ekonomista Igor Grozdanić, koji smatra da bi veća upotreba obnovljivih izvora energije doprinijela većoj energetskoj nezavisnosti i smanjenju uvoza. Hrvatska trenutno uvozi gotovo 60 odsto energije.
„Potrebno je i pokretanje obnove gasnih rezervi, jer Hrvatska nema velike količine gasa. Ipak, prije svega treba snažnije razvijati obnovljive izvore energije, jer oni predstavljaju sadašnjost, a ne budućnost“, poručio je Grozdanić.
(Izvor: Financije.hr)
