Australijski Qantas Airways, skandinavski SAS i Air New Zealand najavili su u utorak poskupljenje avio-karata, okrivljujući za to nagli rast cijena goriva izazvan sukobom na Bliskom istoku.
Cijene mlaznog goriva, koje su prije američko-izraelskih napada na Iran iznosile oko 85 do 90 američkih dolara po barelu, skočile su na između 150 i 200 dolara, saopštio je novozelandski nacionalni prevoznik, suspendujući svoje finansijske prognoze za 2026. godinu zbog neizvjesnosti oko sukoba.
Rat, koji je poremetio plovidbu kroz Hormuški moreuz, najvažniju svjetsku rutu za izvoz nafte, izazvao je skok cijena nafte, poremetio globalna putovanja, podigao cijene karata na pojedinim rutama na izuzetno visoke nivoe i podstakao strah od velikog pada broja putovanja.
– Povećanja ovakvih razmjera čine reakciju neophodnom kako bi se održale stabilne i pouzdane operacije – rekao je portparol SAS-a u izjavi za Reuters, dodajući da su sproveli „privremeno prilagođavanje cijena“. Najveći skandinavski avio-prevoznik prošle godine je privremeno prilagodio svoju politiku zaštite od rizika promjene cijena goriva zbog neizvjesnih tržišnih uslova i naglasio da nema obezbijeđenu potrošnju goriva za narednih 12 mjeseci.
Nekoliko azijskih i evropskih avio-kompanija, uključujući Lufthansu i Ryanair, ima zaštitu od rizika promjene cijena nafte, čime su dio svojih zaliha goriva obezbijedile po fiksnim cijenama.
Finnair, koji je obezbijedio više od 80 odsto goriva za prvo tromjesečje, upozorio je da bi čak i dostupnost goriva mogla biti ugrožena ako se sukob produži. Kuvajt, glavni izvoznik mlaznog goriva u sjeverozapadnu Evropu, primoran je da smanji proizvodnju.
Qantas je saopštio da, uz povećanje međunarodnih tarifa, razmatra mogućnost preraspodjele kapaciteta prema Evropi.
Cijene karata na rutama između Azije i Evrope naglo su porasle zbog zatvaranja vazdušnog prostora i ograničenih kapaciteta, a Cathay Pacific Airways iz Hong Konga objavio je u utorak da u martu uvodi dodatne letove za London i Cirih.
Air New Zealand je objavio da je povećao cijene jednosmjernih karata u ekonomskoj klasi za 10 novozelandskih dolara (šest američkih dolara) na domaćim linijama, 20 novozelandskih dolara na kratkim međunarodnim linijama i 90 novozelandskih dolara na dugim linijama, uz mogućnost daljih prilagođavanja cijena i reda letenja ako troškovi mlaznog goriva ostanu visoki.
Ipak, neke evropske avio-kompanije navode da još ne vide potrebu za kratkoročnim potezima. Portparol grupacije IAG, vlasnika British Airwaysa, rekao je da su dobro zaštićeni od rizika promjene cijena u neposrednom periodu i da nemaju planove za promjenu cijena karata.
British Airways je u utorak pomjerio završetak svojih zimskih letova za Abu Dabi zbog „stalne neizvjesnosti“, otkazujući sve letove planirane do 11. aprila do kraja godine.
Gorivo je drugi najveći trošak za avio-prevoznike nakon rada i obično čini oko petine do četvrtine operativnih troškova.
Osim visokih troškova goriva, sužavanje vazdušnog prostora prijeti poremećajem globalne turističke industrije, jer piloti mijenjaju rute kako bi izbjegli sukob na Bliskom istoku.
Emirates, Qatar Airways i Etihad zajedno drže oko trećine putničkog saobraćaja između Evrope i Azije.
Evropski prevoznici već su suočeni s nedostatkom vazdušnog prostora zbog rata u Ukrajini, pa moraju izbjegavati ruski vazdušni prostor, a sada, uz još manje dostupnog prostora, njihovo poslovanje postaje dodatno otežano.
