Cijena zlata pala je pod pritiskom jačeg američkog dolara i zabrinutosti zbog mogućeg rasta kamatnih stopa, dok je rat na Bliskom istoku ušao u drugu sedmicu, a cijena nafte skočila prema 120 dolara po barelu.
Cijena zlata pala je za čak tri odsto, na oko 5.015 dolara po unci, nakon prvog sedmičnog pada u više od mjesec dana, prije nego što je djelimično nadoknadila dio gubitaka. Veliki proizvođači nafte i gasa u regionu Perzijskog zaliva smanjili su proizvodnju jer američko-izraelski rat s Iranom ne pokazuje znakove smirivanja, dok je dolar ojačao u odnosu na većinu glavnih svjetskih valuta. Indeks američke valute porastao je za čak 0,7 odsto.
„Pad cijene zlata posljedica je inflatornih pritisaka koji jačaju dolar“, rekao je Hebe Chen, analitičar u Vantage Marketsu u Melburnu. „Cijena nafte od 100 dolara pokrenula je lančanu reakciju: energetski šok, inflaciona očekivanja, jači dolar i slabije zlato.“
Zlato je pod pritiskom jer nagli rast cijena sirove nafte podstiče strah od inflacije u Sjedinjenim Državama, povećavajući vjerovatnoću da će Federalne rezerve zadržati kamatne stope na sadašnjem nivou duže nego što se očekivalo, ili ih čak dodatno povećati. Viši troškovi zaduživanja, kao i jači dolar, obično negativno utiču na plemenite metale, koji ne donose kamatu.
Zlato je ujedno poslužilo i kao izvor likvidnosti tokom sve izraženijeg pada globalnih berzi, piše Seebiz.
„U periodima geopolitičkih tenzija i tržišnog stresa investitori ponekad prodaju imovinu poput zlata kako bi prikupili gotovinu“, rekao je Christopher Wong, strateg u Oversea-Chinese Banking Corp. „Nakon što ta faza prođe, geopolitička neizvjesnost obično ponovo povećava potražnju za sigurnim utočištima.“
