Poslije napada Izraela i SAD na Iran, ova bliskoistočna zemlja je otpočela agresiju na okolne države i sada svijet strahuje od nuklearnog rata. Ali, ima li osnovanih razloga za taj strah i ko bi, u slučaju da dođe do nuklearnog sukoba, bio najugroženiji?

Na pitanje zašto svijet strahuje od nuklearnog rata u ponudi je više odgovora. Prvi je da Iran već duže vrijeme radi na obogaćivanju uranijuma kako bi razvio nuklearno naoružanje, ali za sada ne postoje dokazi da posjeduje atomsku bombu. Ipak, bezbjednosni stručnjaci tvrde da bi, makar u teoriji, mogao da je napravi u kratkom roku. Drugi razlog je činjenica da publika medija i dalje rado “klikće” na senzacionalističke sadržaje, koje im oni pružaju kad god iskrsne neki novi sukob u svijetu.

Dakle, trenutno ne izgleda kao da će doći do pogubnog sukoba kakav bi bio nuklearni rat, ali mediji su istraživali šta bi se desilo u slučaju da do njega ipak dođe.

Kako piše Greek Reporter, u slučaju da zaraćene strane počnu da ispaljuju nuklearno naoružanje jedna na drugu, mnoštvo ljudi bi trenutno poginulo u eksplozijama velike snage, a oni koji prežive suočili bi se sa drugim rizicima.

Naime, budući da se ovdje radi o eksplozijama velike snage, ogromna količina dima i prašine bi se podigla u atmosferu, što bi blokiralo sunčevu svjetlost i naglo spustilo temperaturu na Zemlji. Takvi uslovi doveli bi do urušavanja ekosistema, širenja radijacije i skoro potpunog sloma proizvodnje hrane širom svijeta.

Najsigurnije zemlje

Međutim, svijet ne bi bio ravnomjerno pogođen ovim rizicima. Drugim riječima, postoje zemlje koje bi bolje podnijele nuklearnu zimu i sve što ona nosi sa sobom.

Studija objavljena u naučnom časopisu Risk Analysis analizirala je mogućnost 38 ostrvskih država da prežive posljedice nuklearnog rata ili drugih globalnih katastrofa, poput erupcije supervulkana ili udara asteroida. Analiza je rađena na osnovu 13 ključnih faktora, uključujući proizvodnju hrane, energetsku nezavisnost i zdravstvenu bezbjednost. Prema tim kriterijumima, najbolje su bile rangirane Australija i Novi Zeland.

Australija je zauzela prvo mjesto zahvaljujući ogromnim zalihama hrane, energetskom suficitu, snažnoj infrastrukturi i visokom nivou zdravstvene bezbjednosti. Istraživači navode da bi ona mogla da prehrani desetine miliona ljudi više nego što ima stanovnika.

Novi Zeland je visoko ocijenjen zbog obilne proizvodnje hrane i snažne društvene kohezije. Profesor Nik Vilson sa Univerziteta u Otagu istakao je da bi ta zemlja, čak i uz pad prinosa usjeva od 61 odsto usljed dugotrajne nuklearne zime, i dalje imala dovoljno hrane za svoje stanovništvo.

Južna hemisfera u boljoj poziciji

Studija je pokazala i da bi posljedice nuklearne zime – uključujući pad temperatura i radioaktivno zagađenje – teže podnijela populacija Sjeverne hemisfere, dok bi se zemlje Južne hemisfere suočile sa blažim posljedicama.

Autori istraživanja, Met Bojd i Nik Vilson, smatraju da bi ostrvske države, posebno one na jugu planete, imale veće šanse da očuvaju funkcionalno društvo i doprinesu eventualnom globalnom oporavku.

Izvor: Greek Reporter