Većinski stav učesnika jučerašnje sjednice skupštinskog odbora za ekonomiju, finansije i budžet jeste da je potrebno što prije privesti kraju postupak razmatranja davanja u koncesiju crnogorskih aerodroma. Pojedini se zalažu za koncesiju, a neki smatraju da rezultati Aerodroma Crne Gore pokazuju da ovo preduzeće ima potencijal za razvoj te da država može nastaviti uspješno rukovođenje.

PITANJE BEZBJEDNOSTI

Prema riječima potpredsjednika Vlade za ekonomska pitanja i ministra ekonomskog razvoja Nika Đeljošaja ovo nije samo ekonomsko, već i pitanje bezbjednosti i geopolitike. Zato, kako je kazao, kada se bude odlučivalo o tome da li će aerodrome dati u koncesiju ili ne, mora se posmatrati u ovom kontekstu. Naglasio je da je limitiran kada je riječ o davanju informacija u okviru ove teme, imajući u vidu da postupak ima oznaku ,,interno, problematizujući što su pojedini članovi Tenderske komisije, uprkos tome, iznosili određene informacije u javnosti, što je moglo nanijeti štetu cijelom postupku. Upitan da li bi država bila sposobna da preuzme posao modernizacije aerodroma, Đeljošaj je kazao da je prošle godine drugačije o tome razmišljao dok nije vidio rezultate Aero droma CG koji potvrđuju da može. Kazao je da je bio jedini član Tenderske komisij e koj i je bio protiv svih odluka. Na pitanje da li se eventualno razmatra tzv. model G2G, odnosno međudržavna saradnja na nivou vlada, Đeljošaj je kazao da nema informaciju o tome, piše Pobjeda.

-Ipak, moj lični stav je da bih ja tako uradio, ali sa državama iz NATO saveza SAD ili EU-kazao je Đeljošaj. Rukovodilac radom Ministarstva saobraćaj a i ministar po morstva Filip Radulović je kazao da je od Uprave za imovinu tražio novu procjenu vrijednosti imovine crnogorskih aerodroma kako bi ovaj proces učinio što transparentnijim. Naglasio je da nije riječ o prodaji državne imovine već davanju na upravlj anje na 30 godina, nakon čega će sve što je uloženo u razvoj ostati u vlasništvu države.

Nikola Rakočević (DPS) je problematizovao što je postupak odlučivanja o koncesijama, inicijalno pokrenut u vrijeme dok je DPS bio na vlasti 2019, nastavljen bez utvrđene vrijednosti imovine. Kazao je da je postojao mehanizam da se ovaj postupak prekine, ali da to što ga je Vlada nastavila govori u prilog tome da je smatrala da treba ići u proces koncesije.

-Treba da izaberemo najpovoljnijeg ponuđača, a danas pričamo o tome da treba da se napravi procjena vrijednosti. To je moralo da se uradi prije nego se nastavilo sa postupkom prije godinu. Na osnovu čega su utvrđeni kriterijumi javnog poziva pitao je Rakočević.

ZAŠTITA ZAPOSLENIH

Pitao je da li Vlada ima pravni osnov da odustane od koncesije u trenutku kada imamo najpovoljnijeg ponuđača, te na koji način će biti zaštićeni zaposleni u Aerodromima.

-Možda će koncesionar reći da je 1.000 zaposlenih previše, ali to su uslovi koje mora poštovati. Opšti kolektivni ugovor predviđa zaštitu zaposlenih na pet godina, ali nije prihvatljivo ako će poslije toga na ulicu, čak i sa otpremninom naveo je Rakočević. Direktor Aerodroma CG Roko Tolić je takođe stava da je što prije potrebno završiti ovaj proces, jer im otežava poslovanje.

-Nemamo predikciju u upravljačkoj situaciji i dolazimo u problem sa partnerima sa kojima razgovaramo, jer se naša riječ drugačije mjeri ako postoji mogućnost da bude promijenjeno u slučaju da dođe novi upravljač sa drugim idejama i taktikama kazao je Tolić i dodao da su Aerodromi CG komercijalno napredovali, ali da su resursi i infrastruktura veliki izazov.

Naglasio je da se zalagao da dubrovački aerodrom ne ode u koncesiju, te da se za njih to ispostavilo dobrimjer su mogli da računaju na evropske fondove koji su pomogli njihov razvoj.

ŠTELOVANJE PODATAKA

Kritike na račun konsultanata koji su pripremali dokumentaciju iznio je direktor Fideliti konsaltinga Miloš Vuković, koji se protivi koncesiji, navodeći da su argumenti za to u rezultatima Aerodroma CG. Ocjenjuje da su konsultanti ,,naštelovali podatke kako bi izgledalo da je koncesija povoljniji model u odnosu na državno upravljanje. Nijesu se, kako je ocijenio, adekvatno posvetili ni zaštiti državnih interesa niti interesa zaposlenih. Ipak, kako je dodao Vuković, smatra da će se na kraju koncesija realizovati jer državnoj kasi fali novca.

-Vrijednost imovine Aerodroma je bila procijenjena na 140 miliona, a sada po ovim cijenama može biti najmanje 300350 miliona eura. Broj putnika je prošle godine premašio 3,2 miliona, prihodi su 2024. godine iznosili 41 milion, a profit je bio 11 miliona eura. Sad će meni neko da kaže da mi to treba da damo u koncesiju – kazao je Vuković, dodajući da se u slučaju davanja u koncesiju ne može računati na novac iz EU fondova.

Protiv koncesija su i oba sindikata i zaposleni u Aerodromima CG. Predstavnik Sindikata Aerodroma CG Damjan Radulović je naglasio da se ovdje ne radi o firmi koj a ne može da opstane, već o kompaniji koja ima razvojnu perspektivu.

-Zato se postavlja pitanje, ako sistem pravi rekordne rezultate, zašto se insistira na ovom modelu. Jednokratna naknada od 100 miliona eura uopšte nije brojka koja bi trebalo da nas impresionira ocijenio je Radulović, naglašavajući da zaposleni nijesu dovoljno zaštićeni u ovom postupku, imajući u vidu da ih opšti kolektivni ugovor štiti samo pet godina. Predstavnik reprezentativne sindikalne organizacije Aerodroma Podgorica Slobodan Martinović je kazao da zahtijevaju da se ovaj kompromitovani postupak poništi i da se pokrene nova transparentna i inkluzivna rasprava o modelu razvoja.Zdenka Popović (Demokrate) je kazala da su aerodromi u lošem stanju te da država nije bila u stanju 15 godina praktično ništa da uradi.

-Došlo je vrijeme da konačno iz Vlade kažu da li smo se odlučili za koncesiju ili da država upravlja, modernizuje i proširi aerodrome kazala je Popović i dodala da nema više odlaganja i izgovora. Pitala je da li je država iz sopstvenih izvora i profita Aerodroma CG sposobna da proširi i modernizuje aerodrome.

-Ako može, hajde da damo sve od sebe i da to uradimo i kažemo nema koncesije kazala je Popović dodajući da je 2019. bila protiv koncesije.Iako bi volio da aerodromi ostanu u državnom upravljanju, Mirsad Nurković (BS) nema ništa protiv koncesije, ali ukazuje da postoje brojne nepoznanice oko ovog postupka. Ocijenio je da bi se o imovini, čija bi vrijednost danas mogla da dostigne 300-350 miliona eura, trebalo da se raspravlja u parlamentu.

Miloš Konatar (URA) smatra da ovaj postupak treba prekinuti jer je nepovratno kompromitovan.

-Ako se odlučimo za koncesiju, taj postupak mora biti čist i da niko nema zamjerki kazao je Konatar.Kazao je da je prije osam godina utvrđen iznos jednokratne koncesione naknade od 100 miliona eura, pitajući šta danas košta jednako kao i 2018. godine. To, kako je naveo Konatar, nije cijena koj a može da zadovolji interese Crne Gore. Predložio je da se oglasi novi poziv na kojem bi se na koncesiju dao samo aerodrom u Tivtu, kojem je potrebna hitna modernizacija. Dražen Petrić (PES) je naglasio da država ne prodaje aerodrome za 100 miliona eura, te da bi koncesionar morao da uloži najmanje 200 miliona eura i državi da najmanje 15 odsto od bruto prihoda. Kazao je i da prethodne vlade nijesu bile dovoljno odlučne, te da je ova Vlada blizu odluke da podrži koncesiju. Boris Mugoša (SD) je stava da država ne bi trebalo da daje nekome sa strane resurs nad kojima ima monopol.

-Zamislite poruku koju želimo da saopštimo EU da mi kao država nijesmo sposobni da upravljamo nekim resursom kazao je Mugoša pitajući zašto onda ne bismo dali na koncesiju i Elektroprivredu. Smatra da ovaj postupak koji je diskreditovan ne bi trebalo da rezultira izborom ponuđača.

Izvor: Pobjeda