Šarec za Bankar: Crna Gora ispred dijela regiona u povlačenju EU fondova, integracija donosi brža plaćanja i kraj roaming troškova

  • Na pitanje Bankara o uključivanju Crne Gore u evropski finansijski prostor, konkretno kroz procese poput pristupanja SEPA sistemu i predstojeći TIPS Clone projekat, Marjan Šarec je ocijenio da je riječ o važnom koraku ka potpunoj integraciji, uz konkretne koristi za građane.
  • Govoreći o kineskim investicijama, podsjetio je da otvoreni tenderi omogućavaju učešće svim kompanijama, ali i da Evropska unija nastoji povećati prisustvo evropskih firmi na strateškim infrastrukturnim projektima, posebno imajući u vidu ranija upozorenja Evropskog parlamenta o mogućem političkom uticaju kroz javni dug.

Crna Gora trenutno bolje koristi sredstva Evropske unije nego dio zemalja regiona, uključujući Srbiju, Sjevernu Makedoniju i Bosnu i Hercegovinu, a dalja integracija u evropski finansijski i digitalni sistem građanima će donijeti konkretne koristi – od jeftinijih transakcija i bržih plaćanja do ukidanja roaminga, kazao je za Bankar stalni izvjestilac Evropskog parlamenta za Crnu Goru, i bivši premijer Slovenije Marjan Šarec.

Šarec je danas pred Odborom za vanjske poslove Evropskog parlamenta (AFET) predstavio nacrt izvještaja o napretku Crne Gore, čime je započeta završna faza procedure njegovog usvajanja.

Nakon predstavljanja slijedi faza amandmana, nakon čega će se o izvještaju glasati na odboru, najvjerovatnije u maju, dok se konačno glasanje na plenumu Evropskog parlamenta očekuje u junu ili julu. Kako je pojasnio, procedura usvajanja izvještaja je još u toku.

Govoreći za Bankar o ekonomskom dijelu izvještaja i apsorpcionim kapacitetima Crne Gore za korišćenje fondova u okviru Plana rasta za Zapadni Balkan, Šarec je naveo da se na nivou evropskih institucija vidi napredak kada je riječ o korišćenju dostupnih sredstava.

„Na sastanku Investicionog odbora za Zapadni Balkan u Splitu moglo se vidjeti da Crna Gora prilično dobro koristi dostupna sredstva u poređenju sa drugim zemljama regiona“, rekao je Šarec.

On je podsjetio da Bosna i Hercegovina praktično ne koristi sredstva zbog političke nefunkcionalnosti sistema odlučivanja, dok se ni Srbija ni Sjeverna Makedonija nijesu pokazale posebno uspješnima u tom segmentu.

Na pitanje Bankara o uključivanju Crne Gore u evropski finansijski prostor, konkretno kroz procese poput pristupanja SEPA sistemu i predstojeći TIPS Clone projekat, Šarec je ocijenio da je to važan korak ka potpunoj integraciji.

„U finansijama je to slično kao roaming u mobilnoj telefoniji. Kada budu isti uslovi na svim područjima – bilo da je riječ o finansijama ili komunikacijama – to dodatno približava Crnu Goru Evropskoj uniji, ali i donosi direktne koristi građanima“, kazao je on.

Dodao je da digitalne finansijske usluge već pokazuju koliko integracija može pojednostaviti svakodnevni život.

„Danas kada nekome digitalno pošaljete novac, on ga odmah ima na računu. To pokazuje koliko sistemi mogu biti jednostavni i efikasni“, naveo je Šarec.

Osvrćući se na najavljeno ukidanje troškova roaminga između Evropske unije i zemalja regiona, rekao je da je riječ o složenom procesu koji zahtijeva značajno administrativno usklađivanje.

„Kada roaming bude ukinut, građani će to odmah osjetiti. To su konkretne stvari koje ljudima olakšavaju svakodnevni život“, rekao je Šarec.

Kineske investicije i javni dug – između tržišnih uslova i političkog uticaja

U prethodnom izvještaju Evropskog parlamenta o Crnoj Gori iz maja 2025. godine bilo je  navedeno da javni dug prema stranim finansijskim institucijama i kompanijama – posebno kada je riječ o Kini – može predstavljati instrument uticaja na političke odluke države. Pitanje kineskog kapitala ponovo je aktuelizovano nakon što je na tenderu za izgradnju druge dionice autoputa Bar–Boljare kao najpovoljniji ponuđač izabrana kineska kompanija.

Šarec je ocijenio da takve situacije često proizlaze iz tržišnih uslova.

„Ako je tender otvoren i neka kompanija ponudi povoljnije uslove, teško je postupiti drugačije. Naravno, cilj Evropske unije je da u budućnosti bude što više evropskih kompanija i da se smanji zavisnost od drugih izvora kapitala“, kazao je on.

Ž.Radulović

Slični Članci