Uprava za statistiku Crne Gore (MONSTAT) organizovala je okrugli sto „Popis poljoprivrede 2024 – rezultati i mogućnosti“, u partnerstvu sa Biotehničkim fakultetom Univerziteta Crne Gore, uz podršku Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, UNDP-a i GEF-a. Događaj je održan na Biotehničkom fakultetu u Podgorici.
Okrugli sto okupio je predstavnike državnih institucija, akademske zajednice, poljoprivredne proizvođače i međunarodne eksperte, s ciljem sagledavanja razvojnih mogućnosti sektora na osnovu rezultata Popisa poljoprivrede 2024.

Skup je otvorio direktor Uprave za statistiku Miroslav Pejović, ističući da Popis predstavlja najznačajniji statistički izvor podataka u oblasti poljoprivrede i ključnu osnovu za kreiranje javnih politika i mjera podrške. Naglasio je da je istraživanje sprovedeno u skladu sa nacionalnim i evropskim standardima, čime su obezbijeđeni pouzdanost i međunarodna uporedivost podataka, uz poseban naglasak na njihovoj praktičnoj primjeni u rješavanju izazova u sektoru.
Uvodna obraćanja imali su prof. dr Igor Pajović, dekan Biotehničkog fakulteta, mr Miroslav Cimbaljević, generalni direktor Direktorata za poljoprivredu u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, i mr Jovana Drobnjak, projektna menadžerka CBIT projekta u Ministarstvu ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera. Oni su istakli značaj saradnje institucija i stručne javnosti u unapređenju poljoprivrednog sektora.
Pajović je naglasio da je međuinstitucionalna saradnja ključna za razvoj poljoprivrede, ističući posvećenost Biotehničkog fakulteta obrazovanju i osposobljavanju stručnih kadrova za potrebe savremene proizvodnje i sprovođenja poljoprivrednih politika. Cimbaljević je poručio da kvalitetni i precizni podaci predstavljaju temelj za kreiranje održivih mjera podrške, jačanje konkurentnosti sektora i unapređenje pozicije Crne Gore u procesu evropskih integracija. Drobnjak je istakla da Popis predstavlja važnu osnovu za razvojne i klimatske politike, naglašavajući značaj kvalitetnih podataka i transparentnosti u izgradnji održive i klimatski otporne poljoprivrede.
U panel diskusijama učestvovali su prof. dr Božidarka Marković sa Biotehničkog fakulteta, Ranko Bogavac, načelnik Direkcije za stočarstvo u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, poljoprivredni proizvođači Milko Živković iz Unije stočarskih proizvođača sjevera Crne Gore i Željko Milić, kao i međunarodna ekspertkinja iz oblasti poljoprivrede Irena Orešnik. Kroz pet tematskih cjelina razmatrani su izazovi u stočarstvu, korišćenju poljoprivrednog zemljišta, preradi i organskoj proizvodnji, uslovima na gazdinstvima, kao i uticaju klimatskih promjena.
Ključne rezultate Popisa predstavila je Nataša Vojinović, v.d. pomoćnica direktora Sektora statistike poljoprivrede, ribarstva, životne sredine i šumarstva.

Tokom diskusije naglašeno je da podaci Popisa treba da posluže kao osnova za donošenje konkretnih i održivih rješenja. Okrugli sto ocijenjen je kao važna platforma za stručno tumačenje rezultata i njihovu primjenu u definisanju preporuka za dalji razvoj sektora.
U zaključku je istaknuta potreba snažnijeg podsticanja mladih da ostanu u ruralnim područjima, posebno na sjeveru Crne Gore, kao i značaj sistemskog djelovanja u cilju očuvanja tradicije, jačanja konkurentnosti domaće poljoprivrede i unapređenja održivog razvoja.
Posebno je naglašena potreba kontinuirane podrške mladim poljoprivrednicima, zaštite i promocije tradicionalnih proizvoda, kao i dodatne pomoći gazdinstvima koja posluju u planinskim područjima i drugim područjima sa prirodnim ograničenjima za poljoprivrednu proizvodnju. Istaknuto je da je za održivi razvoj neophodno unaprijediti ruralnu infrastrukturu, obezbijediti adekvatne uslove za rad i život na selu, te podsticati udruživanje poljoprivrednika radi lakšeg pristupa tržištu, investicijama i savremenim tehnologijama.
Zaključeno je da Popis poljoprivrede 2024 predstavlja ključnu osnovu za unapređenje poljoprivredne politike i održivi razvoj ruralnih područja Crne Gore.
Uprava za statistiku nastaviće da rezultate Popisa čini dostupnim javnosti i donosiocima odluka, u skladu sa principima transparentnosti i evropskim standardima zvanične statistike.











