Idućeg mjeseca čelnici država članica Evropske unije (EU) razgovaraće o odvajanju cijene električne energije od cijene gasa, kao i o načinima rješavanja problema negativnih cijena koje u pojedinim situacijama praktično primoravaju proizvođače da potrošačima plaćaju energiju koju koriste.
Evropska industrija, posebno energetski intenzivni sektori poput proizvodnje čelika, cementa i hemikalija, već duže upozoravaju da su cijene električne energije previsoke, što je u posljednje vrijeme dovelo do zatvaranja brojnih proizvodnih pogona širom EU.
Predstavnici hemijske industrije navode da je od februara 2024. godine zatvoren 101 pogon u tom sektoru, što je rezultiralo gubitkom oko 75 hiljada radnih mjesta i nestankom proizvodnih kapaciteta od 25 miliona tona. Cijene električne energije u EU trenutno su dvostruko više nego u Sjedinjenim Američkim Državama.
Jedna od ključnih tema razgovora šefova država i vlada biće moguća revizija postojećeg modela određivanja cijena, prema kojem je cijena električne energije vezana za cijenu gasa.
Španija i Portugal već godinama zagovaraju reformu tržišta električne energije, prije svega radi boljeg povezivanja Pirinejskog poluostrva sa ostatkom Evrope i sprečavanja nelojalne konkurencije. Premijeri Austrije i Češke takođe su nedavno pozvali na donošenje mjera za smanjenje cijene struje. Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen izjavila je da su u toku razgovori o sistemu u kojem najskuplji izvor energije određuje konačnu tržišnu cijenu.
Tokom 2025. godine cijena energije iz obnovljivih izvora iznosila je oko 24 eura po megavat-satu (MWh), iz nuklearnih elektrana 52 eura, dok je cijena energije proizvedene iz gasa, kao najzastupljenijeg izvora, bila oko 100 eura po MWh.
Kao jedan od modela za stabilizaciju cijena sve se više koriste takozvani ugovori za razliku i dugoročni ugovori o otkupu energije, koji omogućavaju definisanje minimalne i maksimalne cijene nezavisno od državnih subvencija.
„Model zasnovan na cijeni izvora energije pomaže investitorima i donosiocima odluka u balansiranju sistema. Problem je trenutno uglavnom povezan sa visokim cijenama gasa i ugljenika na tržištu emisija EU“, ocijenio je za Euronews Alessandro Armenia iz kompanije Kpler, koja se bavi analizom globalnih trgovinskih tokova.
On je dodao da su cijene emisija ugljenika porasle sa 10 eura po toni 2018. godine na oko 90 eura danas.
„Cijene gasa na referentnom evropskom tržištu u Nizozemskoj padaju od 2022, ali se posljednje tri godine uglavnom kreću oko 40 eura po MWh, što je gotovo dvostruko više nego 2018. godine“, naveo je.
Evropska komisija bi tokom ljeta trebalo ponovo da razmotri sistem trgovine emisijama EU, kako bi se procijenile moguće izmjene. Fon der Lajen je upozorila da je, bez obzira na model formiranja cijena, neophodna modernizacija elektroenergetske mreže i izgradnja novih interkonekcija kako bi jeftinija energija stigla tamo gdje je najpotrebnija.
Evropsko udruženje proizvođača čelika Eurofer pozdravilo je napore Brisela usmjerene ka smanjenju cijena električne energije.
„Ako devet od deset elektrana koristi obnovljive izvore, jedna elektrana na fosilna goriva koja pokriva vršnu potražnju može na kraju odrediti cijenu kompletne isporučene električne energije“, naveli su iz Eurofera.
Cijene električne energije za industriju u EU trenutno su oko 2,5 puta više nego kod glavnih međunarodnih konkurenata.
Situaciju dodatno komplikuje pojava negativnih cijena energije, koja nastaje kada je ponuda veća od potražnje, pa proizvođači moraju plaćati kako bi elektroenergetski sistem preuzeo višak proizvedene energije.
Predsjednik Evropskog vijeća Antonio Košta upozorio je da interkonekcije imaju ključnu ulogu u stvaranju jedinstvenog energetskog tržišta i jačanju energetske sigurnosti, ali da u pojedinim slučajevima izvoz jeftinije energije može dovesti do rasta cijena na tržištu iz kojeg se energija izvozi.
Za proizvođače iz obnovljivih izvora posebno su važna rješenja za skladištenje energije.
Katarina Augusto iz organizacije SolarPower Europe ocijenila je da negativne cijene električne energije predstavljaju jasan signal da EU mora povećati fleksibilnost elektroenergetskog sistema, uključujući desetostruko povećanje kapaciteta za skladištenje energije do 2030. godine.
(Izvor: Financije.hr)
