Danima već traje prepucavanje između Hrvatske i Mađarske oko naftovoda i ruske nafte, a juče se u priču uključila i Slovačka.

Ukratko, mađarska vlada na čelu sa Viktorom Orbanom apelovala je na Hrvatsku da dozvoli tranzit ruske nafte prema Mađarskoj, pozivajući se na „pravila EU“ — koristeći upravo onu instituciju koju Mađarska pokušava marginalizovati kad god joj to ne ide u prilog.

Hrvatska vlada, međutim, ostaje pri čvrstom stavu i ponovila je da neće dozvoliti nikakvo snabdijevanje Mađarske i Slovačke ruskom naftom.

U međuvremenu, proruska vlada u Mađarskoj obustavila je isporuke dizela i električne energije dok god je blokiran naftovod Družba koji prolazi kroz Ukrajinu. Sličnim mjerama prijeti i druga proruska vlada — ona u Slovačkoj.

Ruski napad otvorio novu rutu, ključna uloga Hrvatske

Sve je počelo ruskim napadom na ukrajinsku teritoriju u kojem je oštećen naftovod Družba, čime je prekinut dotok ruske nafte prema Mađarskoj i Slovačkoj, što je otvorilo novu energetsku krizu u srednjoj Evropi.

Družba je inače jedan od najdužih i najvažnijih naftovodnih sistema na svijetu, izgrađen još u vrijeme SSSR-a kako bi povezao ruska naftna polja sa rafinerijama u srednjoj i istočnoj Evropi preko dva velika kraka — sjevernog i južnog.

Ukrajinska naftna i gasna kompanija Naftogaz izvijestila je 27. januara da je Rusija napala jedno od njihovih postrojenja na istoku zemlje, ne precizirajući tačnu lokaciju. Ipak, gradske vlasti u Brodiju — mjestu gdje se naftovod Družba ukršta sa trasom Brodi–Odesa — upozorile su stanovnike na zagađenje zbog zapaljenih naftnih derivata.

Istovremeno, ukrajinski šef diplomatije Sibiha objavio je na mreži X fotografiju vatrogasaca ispred zida plamena uz poruku:

„Ovo je infrastruktura naftovoda Družba u plamenu nakon ciljanog ruskog napada 27. januara, zbog kojeg je prekinut tranzit nafte“, napisao je Sibiha, ukazujući na rijedak slučaj u kojem je Rusija pogodila naftovod kojim sama snabdijeva Evropu.

Umjesto da iskoriste priliku za stvarnu diverzifikaciju i okretanje neruskim izvorima, Budimpešta i Bratislava ponovo su se okrenule Moskvi — samo putem nove rute.

Ključna razlika je što bi ta nova ruta vodila preko Hrvatske. Mađarska i Slovačka nijesu tražile alternativnu naftu, već alternativni koridor za istu rusku naftu tipa Urals, sada preko Jadranskog naftovoda (Janaf). Time su pokušale hrvatsku teritoriju i infrastrukturu pretvoriti u tehnički zaobilazni pravac za političko ublažavanje evropskih sankcija.

Dramatično pismo Hrvatskoj: „Bez odlaganja omogućite rusku naftu“

U dramatično intoniranom pismu hrvatskom ministru ekonomije Anti Šušnjaru, mađarski šef diplomatije Péter Szijjártó i slovačka ministarka energetike Denisa Saková zatražili su da Hrvatska omogući transport ruske nafte.

„Tražimo od Hrvatske da omogući transport ruske nafte u Mađarsku i Slovačku putem naftovoda Adria, jer naše izuzeće od sankcija omogućava uvoz ruske nafte morskim putem ukoliko su isporuke naftovodom poremećene“, navodi se u pismu.

„Sigurnost energetskog snabdijevanja neke zemlje nikada ne smije biti ideološko pitanje. Zato očekujemo da Hrvatska, za razliku od Ukrajine, neće ugroziti sigurnost snabdijevanja Mađarske i Slovačke iz političkih razloga“, poručili su Szijjártó i Saková.

Szijjártó je u javnim nastupima dodatno tvrdio da „Ukrajina iz političkih razloga odbija da ponovo pokrene tranzit nafte naftovodom Družba“, pokušavajući odgovornost za posljedice ruskog napada prebaciti na žrtvu, a ne na agresora koji je oštetio cjevovod.

Šušnjarov odgovor: „Pomoć da, ruska nafta ne“

Ministar ekonomije Hrvatske Ante Šušnjar jasno je poručio da Hrvatska neće biti logistički produžetak Kremlja, ali da je spremna pomoći partnerima da ne ostanu bez goriva.

„Kapaciteti Janafa su dovoljni i nema tehničkih prepreka za uvoz nafte“, rekao je Šušnjar.

Naglasio je da je Hrvatska spremna da se uključi u rješavanje krize, ali uz ključni uslov:

„Spremni smo pomoći u rješavanju akutnog poremećaja, u skladu sa evropskim zakonodavstvom i OFAC pravilima. Niko ne smije ostati bez goriva.“

Time je jasno naglašeno da pomoć može biti pružena isključivo kroz snabdijevanje neruskom naftom.

Godine kritika Janafa sada pale u vodu

Ironija situacije leži u činjenici da su isti akteri koji danas traže pomoć preko Janafa godinama tvrdili da je taj naftovod nepouzdan i preskup.

Kada je Evropska komisija 2024. godine pomenula hrvatski naftovod kao alternativu ruskoj nafti, Budimpešta i Bratislava odbacile su prijedlog kao finansijski i operativno neodrživ.

Mađarski narativ bio je da je Janaf „preskup“ i da Hrvatska podiže tarife, te da nije realna alternativa Družbi. Hrvatski premijer Andrej Plenković nedavno je poručio da se taj narativ pokazao netačnim.

„Ni milimetra ne stoji taj mađarski narativ o Janafu i to se sada pokazuje“, rekao je Plenković, dodajući da Hrvatska nije slaba karika, već potencijalni ključni dobavljač.

„Hrvatska danas može garantovati i Mađarskoj i Slovačkoj snabdijevanje sa više od 12 miliona tona nafte“, rekao je, ističući da bi to u potpunosti pokrilo potrebe rafinerija u Budimpešti i Bratislavi i uklonilo rizik od prekida snabdijevanja, prenosi Seebiz.eu.