U Srbiji je u decembru 2025. godine izdato 2.948 građevinskih dozvola, što predstavlja povećanje od 10,8 odsto u odnosu na isti period prethodne godine.
Od ukupnog broja dozvola izdatih u decembru, 83,4 odsto odnosi se na zgrade, a 16,6 odsto na ostale građevine. Ako se posmatraju samo zgrade, 83,7 odsto dozvola izdato je za stambene, a 16,3 odsto za nestambene zgrade, dok se kod ostalih građevina najveći dio odnosi na cjevovode, komunikacione i električne vodove (73,7 odsto), objavio je Republički zavod za statistiku.
U decembru 2025. u Srbiji je prijavljena izgradnja 5.705 stanova, sa prosječnom površinom od 71,2 kvadratna metra. Novogradnja čini 90,4 odsto ukupno predviđene vrijednosti radova.
Posmatrano geografski, najveća građevinska aktivnost očekuje se u Beogradskoj oblasti – 42,5 odsto od predviđene vrijednosti novogradnje, zatim slijede Sjevernobačka oblast – 8,7, Pirotska oblast sa 6,7 i Južnobačka oblast 6,3 odsto, dok se učešća ostalih oblasti kreću od 0,2 do 4,6 odsto.
Rast građevinske aktivnosti na tržištu će se osjetiti tek za dvije godine
Ocjenjujući najnovije podatke RZS-a, licencirani procjenitelj nekretnina Milić Đoković u razgovoru za Biznis.rs ističe da su oni ohrabrujući i za kupce nekretnina i za državu.
„Problem je što je tržište još uvijek gladno kvadrata jer se nedovoljno gradi u odnosu na to koliko tržište može da apsorbuje. Kod nas se nekretnine ne kupuju samo kao dom, već i kao investicije i utočište kapitala poput zlata“, napominje naš sagovornik.
Sa druge strane, on ukazuje da podatak o rastu građevinske aktivnosti može i da zavara, s obzirom na to da je kraj 2024. godine bio dosta loš, a turbulencije, društveno-politička kriza i protesti uticali su da ljudi uspore sa svojim planovima.
„Ako poredimo kraj 2025. sa krajem 2024. godine to možda i nije relevantan reper. Sada računamo da je kriza pri kraju, da će se nešto konačno riješiti ili da će biti izbori“, dodaje Đoković.
Rast građevinske aktivnosti na tržištu će se osjetiti najranije za godinu i po do dvije, smatra on.
„Investitor koji sada dobije dozvolu to može da materijalizuje za dvije do tri godine, jer je period do konačnog useljenja otprilike 18 do 36 mjeseci“, kaže Milić Đoković.
Cijene u starogradnji i novogradnji gotovo izjednačene
Kada je riječ o prognozama i ponudi, Đoković navodi da je Udruženje procjenitelja radilo projekciju koja je pokazala da sa praćenjem euroinflacije opada vrijednost novca dok cijene nekretnina rastu.
„Dokle god je vrijednost novca manja cijene će rasti. Vidjećemo u kom opsegu, ali ono što je sigurno to je da neće padati i bojim se da je to bespovratan proces“, ističe naš sagovornik.
Što se tiče potražnje, tvrdi da se na samom tržištu više traži novogradnja prije svega zbog strukture kupaca – mladih ljudi koji nemaju vremena za renoviranje. Što se tiče odnosa cijena, on napominje da su u zavisnosti od lokacije, cijene kvadrata u starogradnji i novogradnji gotovo izjednačene.
„To nije realno, ali je tako, iako bi po svim tehničkim i ostalim standardima novogradnja trebalo da bude skuplja za nekih 15 do 20 odsto od starogradnje. I ako neko kupi stan u starogradnji i uloži u njega to će uvijek biti stara zgrada i to se ne može amortizovati“, smatra on.
Prosječna cijena kvadrata u novogradnji u Beogradu je između 3.000 i 4.000 eura, kaže Đoković i dodaje da je dijapazon nekretnina u glavnom gradu vrlo široko postavljen i da na tržištu ima i onih na ekskluzivnim lokacijama gdje se kvadrat prodaje za 10.000 i 15.000 eura.
„Prosječna cijena novogradnje u Novom Sadu je oko 2.000 eura, u Kragujevcu oko 1.700, Nišu oko 1.500, a u Subotici oko 1.700. U Beogradu se teško može naći ispod 3.000 eura i očekivanja su da će do kraja 2026. godine prosječna cijena u novogradnji biti oko 4.000 eura“, ocjenjuje on.
San 90 odsto kupaca u Beogradu: manji stan do 120.000–130.000 eura
Milić Đoković ukazuje da tržištu nedostaje puno malih nekretnina, čija cijena ne prelazi 120.000–130.000 eura, što je prema računici mladih koji kupuju prvi stan otprilike 100.000 eura kredita i 20.000 eura gotovine.
„To je nekih 40–45 kvadrata – prvi stan koji ima spavaću sobu, dnevni boravak, kuhinju, kupatilo i manju terasu i da košta 3.000 eura po kvadratu. To je san 90 odsto kupaca u Beogradu“, kaže on.
Na pitanje zbog čega se investitori ne prilagođavaju potrebama tržišta, Đoković odgovara da bi se prilagođavali, ali da su problem parking mjesta koja je često nemoguće napraviti u Beogradu.
„Ako u zgradi investitor pravi 20 stanova, neophodna su mu 22 parking mjesta, na 40 stanova treba mu 45, a nema gdje da ih napravi. Zakon ih ograničava, a i tržište jer danas niko neće da kupi stan bez garaže. Ukopavanje je ograničeno, postoje određeni standardi do kog nivoa zemlje je dozvoljeno i sve zavisi od urbanističkih uslova“, zaključuje Đoković.
