Sektor osiguranja u Crnoj Gori je ušao u novu godinu sa stabilnim bilansima, rastom premije i očuvanom solventnošću, ali i pred nizom strukturnih izazova – od niske penetracije dobrovoljnih osiguranja i dominacije obaveznih proizvoda, do potrebe za ubrzanom digitalnom transformacijom i jačanjem povjerenja građana. U intervjuu za Bankar, predsjednik Savjeta Agencije za nadzor osiguranja Marko Ivanović govori o rezultatima tržišta u 2025. godini, rastu isplaćenih šteta, razlikama u profitabilnosti među segmentima, dolasku mogućih novih osiguravača nakon 17 godina, ali i o tome šta će primjena evropskih pravila i puna usklađenost sa režimom Solventnost II značiti za domaća društva i osiguranike. Ivanović otkriva i gdje vidi najveći prostor za rast, koliko je sektor zaista spreman za digitalnu tranziciju i koji će faktori presudno oblikovati tržište osiguranja u Crnoj Gori u narednim godinama.
Sa kakvim rezultatima je sektor osiguranja završio godinu i šta oni govore o stabilnosti i otpornosti tržišta u Crnoj Gori?
Sektor osiguranja u Crnoj Gori godinu završava stabilno, uz rast premija i očuvanu solventnost osiguravajućih društava. Poslovni rezultati pokazuju da je tržište zadržalo otpornost i pored pojačanih inflatornih i operativnih izazova.
Koliki je ukupan iznos isplaćenih odštetnih zahtjeva u sektoru osiguranja u Crnoj Gori tokom 2025. godine i kako se taj iznos poredi s 2024. godinom?
Tokom prvih jedanaest mjeseci 2025. godine isplaćeno je gotovo 58 miliona eura po osnovu šteta i riješeno je približno 90 hiljada odštetnih zahtjeva, čime je zabilježen rast ukupnog iznosa šteta u sektoru osiguranja u odnosu na posmatrani period iz 2024. godine za 8,65%, dok je broj riješenih šteta porastao za 14,82%. Povećanje broja i iznosa isplaćenih šteta prvenstveno je posljedica učestalosti šteta kod neživotnih osiguranja ali i rasta troškova šteta i inflatornih kretanja. Naglasiću da je sistem isplate šteta zadržao stabilnost i izuzetno urednu dinamiku izvršavanja obaveza prema osiguranicima.
Kako ocjenjujete kretanje profitabilnosti osiguravajućih društava i da li su razlike između pojedinih segmenata tržišta postale izraženije?
Profitabilnost osiguravajućih društava raste iako je izložena pritiscima zbog rasta troškova šteta i operativnih rashoda. Na našem tržištu su primjetne razlike u rastu pozitivnog poslovnog rezultata između segmenata tržišta, pri čemu neživotna osiguranja pokazuju izraženiji rast profitabilnosti iako su osjetljivija na volatilnost šteta.
Kako danas izgleda struktura crnogorskog tržišta osiguranja u pogledu odnosa životnih i neživotnih osiguranja i da li se taj odnos mijenja?
Na crnogorskom tržištu i dalje dominantno učešće imaju neživotna osiguranja, dok životna osiguranja imaju manji, ali postepeno rastući udio. Taj odnos se sporo mijenja, uglavnom zbog niske kulture osiguranja, ograničene kupovne moći i nedovoljne finansijske pismenosti. Nažalost, i dalje je prisutna visoka koncentracija obaveznih osiguranja u ukupnoj bruto fakturisanoj premiji.
Da li osiguravajuća društva ulažu dovoljno u razvoj proizvoda i diferencijaciju ponude ili se konkurencija i dalje dominantno vodi kroz cijenu?
Iako postoje pomaci u razvoju novih proizvoda, konkurencija među domaćim osiguravačima se i dalje u velikoj mjeri ogleda kroz politiku cijena društava. Diferencijacija ponude i dodatne usluge još nijesu u potpunosti iskorišćene kao konkurentska prednost, ali čvrsto vjerujem da će već sledeće godine doći do ubrzanog razvoja novih proizvoda ali i povećanja obima online prodaje osiguranja kao sve značajnijeg kanala distribucije osiguranja. Najveću promjenu u dijelu konkurentnosti na crnogorskom tržištu će svakako predstavljati pojava novih učesnika na tržištu. Predstavnici dvije kompanije su održale konsultativne sastanke sa Agencijom za nadzor osiguranja, najavili su iniciranje postupka za dobijanje dozvole za obavljanje poslova neživotnog osiguranja, što bi predstavljalo prvi ulazak novih osiguravajućih društava na crnogorsko tržište nakon više od sedamnaest godina.
Dobrovoljna osiguranja i dalje imaju nizak nivo penetracije. Šta su, po vašem mišljenju, ključni razlozi za to i gdje vidite najveći prostor za rast?
Niska penetracija dobrovoljnih osiguranja posljedica je, po mom mišljenju, potpuno neopravdanog, ograničenog povjerenja u sektor osiguranja, nedovoljne informisanosti o karakteristikama proizvoda iz domena neobaveznih osiguranja i percepcije osiguranja kao troška, a ne investicije. Najveći prostor za rast penetracije pojedinih vrsta osiguranja postoji u životnom osiguranju, zdravstvenom osiguranju, imovinskim osiguranjima i osiguranjima od nezgode.
Koliko je sektor osiguranja odmakao u digitalnoj transformaciji i da li su osiguravači spremni za savremene oblike prodaje i komunikacije sa klijentima? Može li digitalizacija doprinijeti većem povjerenju i boljem korisničkom iskustvu, naročito u dijelu prijave i isplate šteta?
Digitalna transformacija je započeta, ali nije još uvijek prepoznata kao veliki prodajni potencijal među domaćim osiguravačima. Digitalizacija će u narednom periodu unaprijediti korisničko iskustvo, naročito kroz bržu prijavu i isplatu šteta, lakšu promociju proizvoda i prava osiguranika čime se direktno jača povjerenje klijenata i pospješuje dalji razvoj digitalnih alata. Agencija za nadzor osiguranja je, u cilju digitalne transformacije, izmijenila Pravilnik o sadržini obrasca polise osiguranja od autoodgovornosti, čime su stvoreni preduslovi da se započne i sa online prodajom polisa osiguranja od autoodgovornosti. Očekujem da će ova izmjena da dovede do ubrzanog razvoja digitalnog kanala prodaje polisa osiguranja od autoodgovornosti, kao najzastupljenije vrste osiguranja na tržištu.
Sa kakvim se izazovima osiguravači najčešće suočavaju u isplati odštetnih zahtjeva i da li je sistem spreman za veće i učestalije štetne događaje?
Najčešći izazovi u isplati šteta odnose se na procjenu obima štete, dostavljanje neophodne dokumentacije i rast cijena popravki. Sistem je funkcionalan, ali bi veći i učestaliji štetni događaji dodatno testirali kapacitete pojedinih društava.
Kako ocjenjujete stepen usklađenosti crnogorskog zakonodavstva u oblasti osiguranja sa pravnom tekovinom EU? Šta će primjena evropskih pravila u praksi značiti za domaća osiguravajuća društva, a šta za osiguranike?
Stepen usklađenosti crnogorskog zakonodavstva u oblasti osiguranja sa pravnom tekovinom EU je na visokom nivou, a poslednjim usvajanjem izmjena Zakona o osiguranju koji stupa na snagu ulaskom Crne Gore u EU smo se potpuno uskladili sa direktivama Solventnost II i Direktivom o distribuciji osiguranja. Primjena evropskih pravila omogućiće da domaća osiguravajuća društva posluju pod istim uslovima i standardima kao osiguravači u državama članicama EU, uz strožije zahtjeve u pogledu solventnosti, upravljanja rizicima i distribucije proizvoda. Istovremeno, tržište će se otvoriti za veću konkurenciju, uključujući i mogući ulazak stranih osiguravača. Za osiguranike to znači veću zaštitu, transparentnost i informisanost, kao i ponudu proizvoda više usmjerenih ka potrebama potrošača. Ukupno posmatrano, usklađivanje doprinosi stabilnijem i konkurentnijem tržištu osiguranja u Crnoj Gori.
Koji su, po vašem mišljenju, ključni faktori koji će određivati razvoj tržišta osiguranja u Crnoj Gori u narednom periodu?
Razvoj tržišta u narednom periodu zavisiće od ekonomskog rasta, regulatornih promjena, digitalizacije i jačanja finansijske pismenosti, ali i od očekivanog povećanja konkurencije i proširenja ponude. Posebno važni biće napori svih učesnika na tržištu da podignu nivo povjerenja građana u osiguranje, ali i sposobnost osiguravača da ponude nove proizvode, prilagođene stvarnim potrebama tržišta.
