Značajan pad dolara u odnosu na glavne svjetske valute iznenadio je devizna tržišta. Početkom godine mnogi su smatrali da je samo pitanje vremena kada će euro pasti ispod pariteta s dolarom, ali sada vrijedi oko 1,17 dolara, što znači da je euro ojačao čak 14 odsto u odnosu na američku valutu.

Najveći rast tokom prošle godine zabilježila je ruska rublja, uprkos nižim cijenama nafte i zapadnim sankcijama. Rublja je ojačala oko 45 odsto prema dolaru – što je njen najjači rast u više od 30 godina – i trenutno se kreće oko 80 rubalja za dolar, gotovo na istom nivou kao prije početka rata u Ukrajini prije skoro četiri godine.

Iako jača rublja povoljno utiče na inflaciju, to u mnogo čemu nije dobra vijest za Rusiju, jer smanjuje profit izvoznika, a prije svega naftne industrije, od koje u velikoj mjeri zavisi državni budžet.

U svakom slučaju, malo je analitičara koji bi na prelazu u prošlu godinu mogli predvidjeti da će rublja i zlato – koje je prošle godine poskupjelo oko 65 odsto – donijeti barem dvostruko veći prinos od dionica takozvane „Veličanstvene sedmorke“, čiji je prosječan rast iznosio oko 20 odsto, dok se bitkoin ovoga puta nije priključio toj trci.