Većina Evropljana smatra da će državni penzioni sistemi u njihovim zemljama uskoro postati finansijski neodrživi, ali istovremeno vjeruju da su sadašnje penzije preniske i protive se ključnim reformama, poput podizanja starosne granice za odlazak u penziju.
To je pokazalo veliko istraživanje agencije YouGov sprovedeno u šest evropskih zemalja, piše The Guardian.
Sistemi neodrživi, a penzije premale
Zbog starenja stanovništva i pada nataliteta, evropski penzioni sistemi zasnovani na generacijskoj solidarnosti – u kojima zaposleni uplaćuju doprinose za penzije sadašnjih penzionera – nalaze se pod ogromnim pritiskom. Pokušaji reformi redovno nailaze na snažan otpor, a anketa potvrđuje da su građani itekako svjesni problema.
Većina ispitanika u Italiji, Francuskoj, Njemačkoj i Španiji (između 61% i 52%) smatra da je njihov sistem već sada neodrživ. S tim se slaže 45% građana Poljske i 32% Britanaca. Pogled u budućnost je još sumorniji: između 49% i 66% ispitanika u svih šest zemalja vjeruje da će sistem postati neodrživ do trenutka kada današnji tridesetogodišnjaci i četrdesetogodišnjaci odu u penziju.
Zanimljivo je da su penzioneri optimističniji, naročito u Ujedinjenom Kraljevstvu, gdje njih 62% vjeruje u održivost sistema, za razliku od samo 27% njihovih mlađih sugrađana. Uprkos svijesti o neodrživosti, ogromna većina građana (između 53% i 83%) smatra da su penzije preniske.
Taj osjećaj je još izraženiji među samim penzionerima (72–88%), dok većina zaposlenih – od 57% u Njemačkoj i Ujedinjenom Kraljevstvu do 72% u Italiji – ne vjeruje da će imati ugodnu starost.
Građani odlučno protiv ključnih reformi
Kada je riječ o rješenjima, vlade se suočavaju s velikim otporom javnosti. Anketa je pokazala snažno protivljenje podizanju starosne granice za odlazak u penziju, povećanju poreza za radno sposobne, obavezi da djeca izdržavaju roditelje penzionere, kao i smanjenju iznosa penzija.
Otpor podizanju starosne granice posebno je izražen – u zavisnosti od zemlje, između 47% (Francuska) i 65% (Njemačka) građana protivi se ideji da se na penziju ide kasnije.
Protivljenje smanjenju iznosa penzija još je snažnije i kreće se od 81% u Njemačkoj do 61% u Italiji. Uopšteno, rezultati pokazuju jasan sukob interesa: penzioneri se protive smanjenju penzija, dok se radno sposobni protive podizanju starosne granice i povećanju poreza.
Traže se alternativna rješenja
Ipak, neka rješenja imaju određenu podršku. Zakonska obaveza uplate u privatne ili strukovne penzione fondove najpopularnija je u Ujedinjenom Kraljevstvu (57%), a podržavaju je i u Njemačkoj (49%) i Francuskoj (41%).
Takođe, ideja da država podstiče starije radnike da ostanu duže na tržištu rada umjesto da se relativno rano penzionišu, relativno je popularna – podršku joj daje 57% ispitanika u Poljskoj, odnosno 42% u Njemačkoj i Francuskoj. Italijani se izdvajaju po snažnijoj podršci mjerama koje teret prebacuju na najbogatije.
Čak 66% njih podržava više poreze za imućnije penzionere kako bi se finansirale penzije najsiromašnijih, dok 52% smatra da bi penzionerima s visokim primanjima trebalo ukinuti državnu penziju. U svih šest zemalja preovladava stav da bi veću odgovornost za finansiranje penzija siromašnijih trebalo da snose penzioneri s natprosječnim primanjima, a ne mlađe generacije.
