Sve veći broj potrošača odustaje od plaćanja gotovinom i okreće se karticama, mobilnim telefonima i pametnim satovima. Ipak, uprkos snažnom rastu bezgotovinskih plaćanja, keš i dalje ima važno mjesto među određenim grupama potrošača i u pojedinim sektorima.
Korišćenje kovanica i novčanica širom Evrope kontinuirano opada, ali je gotovina i dalje daleko od nestanka. U velikom broju zemalja eurozone ona ostaje najčešći način plaćanja, kako po broju obavljenih transakcija, tako i po njihovoj ukupnoj vrijednosti.
Ko nosi najviše novca u novčaniku
Istraživanje Evropska centralna banka pokazuje da je srednji iznos gotovine koji građani eurozone nose sa sobom 59 eura, uz značajne razlike među državama. Dok građani Holandije u prosjeku imaju svega 35 eura u novčaniku, u Luksemburgu i na Kipru taj iznos dostiže čak 82 eura.
Među četiri najveće ekonomije Evropske unije prednjači Njemačka, gdje građani dnevno nose u prosjeku 69 eura gotovine. Na drugom kraju spektra nalazi se Francuska sa 50 eura, dok su Italija i Španija blizu prosjeka eurozone, pri čemu je Španija blago iznad te vrijednosti.
Profesor Jakub Gorka sa Univerziteta u Varšavi rekao je za Euronews Business da je upotreba gotovine snažno oblikovana nacionalnim navikama i kulturom.
– Zemlje južne Evrope, sa toplijom klimom i češćim ličnim interakcijama u trgovini, prirodno su sklonije gotovini, dok su sjeverne zemlje, poput skandinavskih, istorijski brže prihvatale elektronsko bankarstvo i bezgotovinska plaćanja – istakao je Gorka.
Udio gotovine opada, ali je i dalje dominantna
Udio gotovinskih plaćanja na prodajnim mjestima u eurozoni nastavlja da opada. Broj transakcija plaćenih gotovinom smanjen je sa 79 odsto u 2016. na 52 odsto u 2024. godini, dok je vrijednost tih transakcija pala sa 54 na 39 procenata.
Uprkos padu, gotovina je i dalje korišćena u više od polovine svih plaćanja u eurozoni tokom 2024. godine. U 14 od ukupno 20 zemalja eurozone ona je ostala dominantan način plaćanja. Najniža upotreba zabilježena je u Holandiji, gdje gotovina čini svega 22 odsto transakcija, dok je na Malti taj udio čak 67 procenata. Više od 60 odsto plaćanja gotovinom zabilježeno je i u Sloveniji, Austriji i Italiji.
Kartice vode po vrijednosti transakcija
Predsjednik organizacije CashEssentials, Gijom Lepek, izjavio je za Euronews Business da u državama sa dugom tradicijom korišćenja gotovine ona ostaje duboko ukorijenjena u svakodnevnim navikama.
– U zemljama poput Njemačke, Austrije i Italije, povjerenje u fizički novac, iskustva sa bankarskim krizama, briga o privatnosti i otpor digitalnom nadzoru i dalje snažno utiču na odluku građana da koriste gotovinu – naveo je Lepek.
Kada je riječ o ukupnoj vrijednosti plaćanja, kartice imaju veći značaj. One čine 39 odsto svih transakcija i čak 45 odsto njihove ukupne vrijednosti u eurozoni, dok se plaćanja putem mobilnih telefona i pametnih satova bilježe u stalnom porastu.
Profesorka Oliv Mekarti sa Univerzitetskog koledža u Korku objašnjava da su razlike u korišćenju gotovine među državama povezane sa društvenim, ekonomskim i kulturnim faktorima.
– Na to utiču stepen prihvatanja gotovine, nivo digitalnog razvoja i zabrinutost zbog privatnosti prilikom digitalnih plaćanja – kazala je Mekarti.
Holandija i Finska izdvajaju se kao zemlje sa najmanjom upotrebom gotovine i najnižim iznosima novca koji se nose u novčaniku. U Holandiji gotovinu prihvata 79 odsto preduzeća, dok je u ugostiteljstvu taj udio pao sa 98 odsto u 2021. na 85 odsto u 2024. godini. U Finskoj, svega osam odsto malih i srednjih preduzeća daje prednost plaćanjima u gotovini.
– Nije iznenađenje što se upravo ove dvije zemlje nalaze među svjetskim liderima po stepenu digitalnog usvajanja – zaključila je Mekarti.
(Izvor: Euronews.com)
