Petar Jovanović, predsjednik Izvršnog odbora AikBanke, govorio je za Bloomberg Adria Srbija, za izdanje Year Ahead, na temu prilika koje se očekuju u narednoj godini.
On je istakao važnost pripreme i aktivnosti koje kompanije u različitim industrijama treba da sprovode kako bi svoje poslovanje učinili rezistentnijim na dolazeće promjene, u čemu ključnu ulogu može imati AI.
“Iako pun efekat dolazećih promena još uvek ne možemo da pojmimo, svaka ozbiljna kompanija mora sebi da postavi pitanje: kako mogu da iskoristim mogućnosti koje mi AI donosi? Procesi koji su ranije trajali nedjeljama, danas uz pomoć AI tehnologija se završavaju u jednom danu. Taj skoro pa sveti gral digitalne transformacije, za kratko vrijeme je pridobio ogromno povjerenje kompanija i investitora širom sveta, a povjerenje prate i investicije”- kazao je Jovanović za Bloomberg Adria Srbija, za izdanje Year Ahead:
- Globalna nestabilnost, volatilnost tržišta i ubrzani uspon vještačke inteligencije obilježavaju 2025. godinu, namećući potrebu za otpornošću, pametnim prilagođavanjem i odgovornim inovacijama.
Godina neizvjesnosti
Odavno se kaže da je jedina izvjesnost u životu – da ništa nije izvjesno. To je postala naša konstanta i najtačniji opis okruženja u kojem živimo i radimo. Ipak, ni u takvim okolnostima period pred nama ne može se opisati kao „uobičajena“ neizvjesna godina. Globalna nestabilnost i tenzije dostigle su vrhunac, dok se odnosi između najvećih svjetskih sila i lidera iz sedmice u sedmicu mijenjaju – od bliskih i prijateljskih do potpuno antagonizovanih. Naravno, sve te geopolitičke tenzije negativno se odražavaju na tržišta kapitala, gdje se nakon dužeg perioda stabilnog rasta sada bilježe izražena nestabilnost i volatilnost. Kriptovalute, zvijezde pozitivnih prinosa prethodnih godina, doživjele su strmoglav pad od 30% samo u posljednja tri mjeseca. Tehnološke kompanije sve češće se suočavaju s kritikama da je njihova tržišna kapitalizacija, u odnosu na prihode, pretjerano visoka, te da je budućnost njihovih novčanih tokova upitna. U finansijskom svijetu sve se češće govori o nadolazećoj ekonomskoj krizi i balonu vezanom za vještačku inteligenciju koji bi mogao da pukne, potencijalno izazivajući scenario sličan onom iz 2008. godine.
Istorija svjetskih ekonomskih kriza uči nas da one ne dolaze nužno onda kada ih svi očekuju i o njima govore. Dolaze iznenada, kada se najmanje očekuju i na način koji, uz rijetke izuzetke, gotovo niko nije predvidio. Naravno, nijesu sve krize istog intenziteta – ona iz 2008. nazvana je „krizom jednom u sto godina“ i teško je zamisliti da se nešto slično ponovi u skorije vrijeme, naročito imajući u vidu da su bilansi bankarskog sektora danas u znatno boljem stanju nego uoči te krize. Primjera radi, posmatrajući rezultate domaćeg bankarskog sektora za prva tri kvartala ove godine, čini se da će ova godina biti jedna od najuspješnijih, uz povrat na kapital koji premašuje 20% i rekordno nizak udio nekvalitetnih kredita (NPL) od svega 2,2%, i to u godini obilježenoj padom kamatnih stopa na plasmane u eurima.
Dok su ovi pokazatelji opipljiva stvarnost, vještačka inteligencija istovremeno i jeste i nije. Vještačka inteligencija, praktično sveti gral digitalne transformacije, u kratkom periodu stekla je ogromno povjerenje kompanija i investitora širom svijeta. To povjerenje prati i snažan investicioni talas – do sada je prikupljeno oko 700 milijardi dolara globalnih investicija, uz projekciju dodatna 3 biliona u naredne tri godine. U trci za vještačku inteligenciju učestvuju kompanije, ali i čitave države, a lideri se mijenjaju iz sedmice u sedmicu. Najveći pretendenti za titulu AI supersile 21. vijeka su Kina i Sjedinjene Američke Države, a vrijeme će pokazati šta je superiornije – američka dominacija u proizvodnji čipova i najnaprednijim istraživanjima ili kineski jeftiniji i efikasniji otvoreni AI modeli.
Postojanje tehnologije nije garancija njenog uspjeha i široke primjene. Istraživanje kompanije Gartner, sprovedeno među finansijskim direktorima globalnih kompanija, pokazalo je da 74% kompanija vidi povećanje produktivnosti kao glavnu korist vještačke inteligencije, ali da je samo 5% uspjelo da smanji troškove, dok je svega 6% do sada zabilježilo uticaj na rast prihoda.
I pored toga, transformacioni potencijal vještačke inteligencije da unaprijedi produktivnost i korporativne performanse je ogroman. Ako vještačka inteligencija još nije stigla u vaš poslovni sektor, budite sigurni da je na putu i da ne skreće sa tog puta. Iako još uvijek ne možemo u potpunosti sagledati razmjere promjena koje slijede, svaka ozbiljna kompanija mora sebi postaviti pitanje: kako da iskoristim prilike koje donosi vještačka inteligencija? Procesi koji su ranije trajali sedmicama, danas se uz pomoć AI tehnologija završavaju za jedan dan. Oni koji to ne razumiju i nijesu spremni da iskoriste pruženu priliku, nemaju jasnu budućnost.
Bez obzira na to koliko je period pred nama složen i neizvjestan, nemamo izbora osim da se na tu složenost što bolje pripremimo. To znači da svako u svojoj industriji mora učiniti poslovanje otpornijim na promjene koje dolaze, a vještačka inteligencija u tome može igrati ključnu ulogu. S druge strane, ne možemo očekivati da vještačka inteligencija bude rješenje za svaki problem i odgovor na sva pitanja. Prije nekoliko sedmica učestvovao sam u velikom eksperimentu autonomnih robotaksija u Ostinu, u Teksasu. Zanimljivo je da su Alphabet i Tesla uložili stotine miliona dolara u autonomnu vožnju, a da još uvijek nijesmo ni na početku njene masovne primjene. Istovremeno, prosječnom tinejdžeru potrebno je tek nešto više od 20 sati da savlada osnovnu tehniku vožnje. Poenta je da su ljudska inteligencija i sposobnost sagledavanja šireg konteksta nezamjenjivi u mnogim oblastima i da mašine još imaju dug put pred sobom da bi to promijenile. Ključ uspjeha leži u pametnoj upotrebi tehnologija, poštovanju regulatornih zahtjeva i etičkih principa u upravljanju podacima, ali na kraju dana – ishod ove trke odrediće pametni ljudi za volanom.
Izvor: Bloomberg Adria Srbija,
