Cijena zlata prvi put je probila granicu od 4.400 dolara po unci (31,1 gram), dostigavši nivo od 4.417,53 dolara, uz dnevni rast od 1,8 odsto. Istovremeno, srebro je skočilo za oko tri odsto i dostiglo istorijski maksimum od 69,14 dolara po unci.
Analitičari ovaj snažan rast cijena plemenitih metala povezuju sa sve većim očekivanjima da će Sjedinjene Američke Države dodatno smanjivati kamatne stope, ali i sa pojačanom potražnjom za „sigurnim utočištima“ usljed rasta geopolitičkih tenzija, prenosi Guardian.
Posebno se ističe neizvjesnost oko odnosa SAD-a i Venecuele, nakon što su američki predsjednik Donald Tramp i njegovi najbliži saradnici odbili da isključe mogućnost vojnog sukoba.
Vašington je u međuvremenu pojačao pritisak na Venecuelu, intenzivirajući blokadu izvoza nafte. U posljednjim danima zaplijenjena su dva broda u međunarodnim vodama kod obale Venecuele, dok je treći predmet potjere, što dodatno podgrijava nervozu na tržištima.
Zlato je i prije ovog skoka bilo na putu da zabilježi najbolju godinu još od 1979. Od početka godine njegova cijena porasla je za čak 68 odsto, što podstiče spekulacije da bi rast mogao da se nastavi i u 2026. godini.
Ipak, nisu svi ekonomisti uvjereni u dugoročnu održivost ovog trenda. Analitičari kuće Capital Economics upozoravaju da bi se osnovni tržišni faktori mogli ponovo nametnuti, što bi do kraja naredne godine moglo da povuče cijenu zlata nazad ka nivou od oko 3.500 dolara po unci.
