Asocijacija menadžera Crne Gore saopštila je da budžet za 2026. godinu posmatra kao upravljački i razvojni dokument. Za njih, kako kažu, ključno pitanje nije šta je planirano, već šta je realno izvodljivo u okviru postojećih institucionalnih kapaciteta. Bez kontrole potrošnje, razvojna politika postaje fiskalno neodrživa.
“Budžet ima izraženu razvojnu ambiciju, ali istovremeno nosi i povećane fiskalne rizike. Značajno oslanjanje na zaduženje, u kombinaciji sa strukturom rashoda, stvara srednjoročni pritisak na javne finansije i sužava manevarski prostor države u narednim godinama”, kazao je predsjednik Asocijacije menadžera Budimir Raičković u obraćanju skupštinskom Odboru za ekonomiju, finansije i budžet.
Dodaje da posebno žele da ukažu na strukturu budžeta. Više od 60 odsto ukupnih rashoda odnosi se na tekuću potrošnju – zarade, penzije i transfere. Ovakva struktura nije privremeni izazov, već strukturno ograničenje razvoja, jer ozbiljno smanjuje prostor za kapitalne i produktivne investicije.
“U tom kontekstu, pitanje zapošljavanja u javnoj administraciji, kao i u preduzećima u državnom i lokalnom vlasništvu, postaje ključno fiskalno i upravljačko pitanje. Država se ne može istovremeno zaduživati za razvoj i širiti administraciju bez jasnog rasta efikasnosti. Zato AMM smatra da je neophodno ograničeno i strogo kontrolisano zapošljavanje u cijelom javnom sektoru, uz fokus na učinak, odgovornost i bolje korišćenje postojećih kapaciteta”, poručuje Raičković i dodaje da kada je riječ o mjerama štednje, važno je naglasiti da štednja ne znači linearne rezove, već racionalizaciju troškova tamo gdje oni ne stvaraju vrijednost.
“To podrazumijeva smanjenje režijskih i operativnih rashoda, bolju kontrolu potrošnje, racionalnije planiranje, kao i centralizaciju određenih funkcija kako bi se ostvarile uštede bez ugrožavanja kvaliteta javnih usluga”, ističe Raičković.
Kada govorimo o kapitalnom budžetu, želimo da budemo potpuno jasni. Asocijacija menadžera Crne Gore podržava zaduženje za kapitalne projekte, ali isključivo za projekte koji rješavaju strateška pitanja države, ubrzavaju ekonomski razvoj i stvaraju novu, dugoročnu vrijednost. Dug ima smisla samo ako proizvodi razvoj.
“Međutim, praksa u Crnoj Gori pokazuje ozbiljan problem sa realizacijom kapitalnih projekata. Projekti se često realizuju sporo i sa kašnjenjima. Sredstva ostaju neiskorištena, dok država u međuvremenu plaća kamate, a razvojni efekti kasne ili izostaju. Kada realizacija kasni, dug ostaje – a razvoj izostaje”, ističe Raićković.
Jedan od ključnih uzroka toga je nedovoljna pripremljenost projekata. Projekti ulaze u budžet bez kompletne tehničke dokumentacije, bez riješenih imovinsko-pravnih odnosa i bez realnih procjena rokova i troškova. Ne možemo se zaduživati ozbiljno, a planirati površno.
Dodatni problem predstavlja sporost u donošenju odluka i nejasna odgovornost. Odluke se prolongiraju, projekti gube zamah, a razvojne prilike se propuštaju. Sporost odlučivanja postaje direktan neprijatelj razvoja.
“Aerodromi su jasan i prepoznatljiv primjer toga. Riječ je o strateškoj infrastrukturi od presudnog značaja za turizam, investicije i konkurentnost države. Potreba za ulaganjima nije sporna, ali višegodišnje odlaganje odluka znači izgubljene sezone, propuštene investicije i slabije ekonomske efekte. Strateški projekti ne trpe odlaganje – oni zahtijevaju jasne, brze i odgovorne odluke”, naglašava predsjednik Asocijacije menadžera Crne Gore.
Važno je naglasiti da kašnjenja u realizaciji kapitalnih projekata nijesu samo tehnički problem. Ona direktno povećavaju fiskalne rizike, produžavaju period zaduženja i dodatno opterećuju tekuću potrošnju. Svako kašnjenje kapitalnog projekta postaje fiskalni problem.
Privreda, EU integracije i budžet
Za Asocijaciju menadžera Crne Gore evropski put Crne Gore nije upitan – to je strateški cilj koji snažno podržavamo. Međutim, želimo jasno da ukažemo na realnost: usvajanje velikog broja zakona radi usklađivanja sa EU regulativom već sada, a tek u narednom periodu, stvara ozbiljne izazove za crnogorsku privredu.
“Privreda se suočava sa novim obavezama, dodatnim troškovima usklađivanja, povećanim administrativnim zahtjevima i potrebom za investicijama u standarde, tehnologiju i procese. Ovi izazovi posebno pogađaju mala i srednja preduzeća”, navodi Raičković.
Zato AMM želi da pošalje jasnu poruku:
nema održivog budžeta i nema uspješnog evropskog puta ako privreda ne može da isprati taj proces.
Budžet mora jasnije i konkretnije prepoznati ove izazove i odgovoriti na njih snažnijim mjerama podrške privredi.
Za privredu je, uz EU usklađivanje, ključna riječ stabilnost. Posebno upozoravamo na nova fiskalna i parafiskalna opterećenja koja se uvode tokom budžetske godine, kako na centralnom, tako i na lokalnom nivou. Najskuplji porez je onaj koji se uvede bez najave.
Zato AMM snažno zagovara:
• predvidiv poreski okvir,
• izraženije i konkretnije mjere podrške privredi u samom budžetu,
• podsticaje za reinvestiranje dobiti,
• mehanizme koji će pomoći privredi da iznese trošak EU usklađivanja.
Reinvestiranje je najzdraviji izvor rasta – donosi nova radna mjesta, povećava produktivnost i širi poresku osnovicu, bez dodatnog zaduženja države.
Zaključak i preporuke AMM-a
Na kraju, Asocijacija menadžera Crne Gore jasno iznosi svoje preporuke: Prvo, kapitalni budžet mora biti fokusiran, sa manjim brojem strateških i potpuno pripremljenih projekata.
Drugo, zaduženje mora biti striktno vezano za razvojne projekte, sa jasno mjerljivim efektima.
Treće, donošenje odluka mora biti ubrzano, a realizacija profesionalizovana, uz jasne rokove i odgovornosti.
Četvrto, zapošljavanje u javnoj administraciji i u preduzećima u državnom i lokalnom vlasništvu mora biti ograničeno i strogo kontrolisano.
Peto, mjere štednje i racionalizacija troškova moraju biti sistemske i dosljedne.
Šesto, centralizacija javnih nabavki mora postati standard, kao jedan od najefikasnijih modela ušteda.
I konačno, budžet mora sadržati snažnije, jasnije i konkretnije mjere podrške privredi, posebno u kontekstu EU usklađivanja i podsticaja za reinvestiranje.
Zaključno, poruka Asocijacije menadžera Crne Gore je jasna:
bez snažne, konkurentne i podržane privrede nema ni održivog budžeta, ni uspješnog evropskog puta Crne Gore.
