ocijalni savjet je izrazio zabrinutost što zakone koji tretiraju pitanja zaposlenih i poslodavaca poslanici sve češće predlažu bez širih konsultacija, istovremeno ignorišući konsenzuse socijalnih partnera. U obraćanju svim poslanicima ukazuju na obavezu razmatranja takvih prijedloga na njihovim sjednicama.
– Podsjećamo da je Ustavom propisano da se socijalni položaj zaposlenih usklađuje u Socijalnom savjetu. Jačanje socijalnog dijaloga, koji je ujedno garant društvene kohezije i potreba kako građana, tako i privrede, ključni je element prakse razvijenih zemalja EU čija članica, nadamo se uz zajedničke napore svih nas, Crna Gora uskoro postaje – navodi se u saopštenju koje potpisuje predsjednica Socijalnog savjeta i ministarka rada Naida Nišić, predsjednik Unije poslodavaca Slobodan Mikavica te generalni sekretari Unije slobodnih sindikata i Saveza sindikata Srđa Keković i Duško Zarubica.
Naglašavaju i da je socijalni dijalog presudan za zatvaranje poglavlja 19 – socijalna politika i zapošljavanje, te da Crna Gora nerijetko dobija kritike Evropske komisije zbog usvajanja zakona iz ovih oblasti bez konsultacije sa socijalnim partnerima.
Upravo jedan od takvih zakona je i prijedlog Albanskog foruma koji je prošle sedmice najavio potpredsjednik Vlade za ekonomska pitanja i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj kojim se praktično predviđa 13. plata i penzija. Prijedlog zakona o godišnjem dodatku, čiji je predlagač Artan Cobi, od juče je u skupštinskoj proceduri, ukoliko dobije podršku, građani će na kraju godine primati polovinu minimalne zarade, odnosno penzije.
Reagujući na ovaj prijedlog njegove političke koalicije, iz poslaničkog kluba PES su od Đeljošaja tražili da ga uskladi sa Socijalnim savjetom te obezbijedi održivost i prihodnu stranu za takvu mjeru. Tek tada će, kako su naveli u saopštenju, „sa posebnim uvažavanjem razmotriti“ njegov prijedlog.
– Očekujemo da Prijedlog zakona o godišnjem dodatku bude prethodno usaglašen sa Socijalnim savjetom, tim prije što je njegov predlagač potpredsjednik Vlade Đeljošaj, takođe član Savjeta, i zato što je to već ustanovljena praksa prilikom izrade programa Evropa sad 1 i 2 – saopštili su iz PES-a, prenosi Pobjeda.
Nakon reagovanja Socijalnog savjeta koji nije direktno pominjao ovaj zakon i oglašavanja PES-a, iz Albanskog foruma su poručili da su spremni da ovu inicijativu stave na dnevni red Socijalnog savjeta.
Imaju, kako navode, paket zakona za prihodnu stranu, dodajući da su pripremili izmjene zakona o PDV-u, o administrativnim taksama i poreskoj administraciji, kojima se uvodi obaveza za velike međunarodne digitalne platforme kroz PDV obavezu i posebnu digitalnu taksu. Tvrde da su ovi zakoni spremni za skupštinsku proceduru te da u potpunosti pokrivaju rashode godišnjeg dodatka.
Đeljošaj je prošle sedmice Pobjedi najavio da će Albanski forum Skupštini uputiti prijedlog ovog zakona na osnovu kojeg bi svaki zaposleni građanin i penzioner u Crnoj Gori na kraju godine dobio dodatak u visini od 50 odsto prosječne zarade, odnosno prosječne penzije. Naveo je i da bi se taj dodatak smatrao godišnjim bonusom koji bi bio oslobođen svih poreza i doprinosa te da poslodavci ne bi imali dodatnih fiskalnih opterećenja, već samo isplatu neto zarada. Time bi se, kako je kazao Pobjedi, povećalo zadovoljstvo zaposlenih i smanjio odliv kadrova, a istovremeno bi podstaklo potrošnju, što se državi vraća kroz veći PDV. Tada je naveo i da očekuje da predsjednik Skupštine zakaže posebnu sjednicu posvećenu samo ovom zakonu, kako bi stigli na vrijeme da se taj dodatak isplati već ove godine.
Ipak, iako je Đeljošaj prije nekoliko dana najavljivao da će, ako njegov prijedlog bude usvojen, građani primati polovinu prosječne plate odnosno penzije, taj iznos je ipak definisan na polovinu minimalne zarade od 600 eura, odnosno na 40 odsto minimalne penzije od 450 eura. To bi značilo da zaposleni prime 300, a penzioneri 180 eura. Prosječna penzija je u oktobru iznosila 554 eura, a prosječna zarada malo preko 1.000 eura.
Pravo na dodatak bi, ako zakon prođe, imali zaposleni i iz privatnog i javnog sektora, te svi penzioneri. Poslodavci bi bili u obavezi da isplate dodatak najkasnije do 31. decembra, odnosno do kraja marta u slučaju privremene nelikvidnosti. U prijedlogu se navodi da će se ovaj dodatak smatrati zaradom i oporezivati u skladu s tim.
Skeptičan prema ovoj ideji bio je i ekonomski analitičar Mirza Mulešković, ocjenjujući da naša ekonomija nije dovoljno razvijena da bi mogla u ovom trenutku podnijeti taj pritisak. Sa socijalne strane, prijedlog je, kako je naveo, razumljiv, jer upravo penzioneri i zaposleni trpe najveći pritisak zbog rasta cijena, ali je upitna sprovodivost takvog rješenja.
Mulešković smatra da bi se ovim zakonom dodatno pogoršalo stanje u velikom broju firmi koje ne posluju najbolje, ocjenjujući da nijesu spremni na još jedan dodatni teret. Iznenađujuće je, kako dodaje, što ovakav prijedlog stiže nakon što su svi međunarodni izvještaji pokazali da se mora voditi računa o troškovima javne uprave.
