Objekti u zaštićenim zonama, pod šumama, na državnom zemljištu, kao i svi koji ne ispunjavaju osnovne standarde stabilnosti i bezbjednosti – neće moći biti legalizovani. Kako su kazali iz Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine za portal Bankar, legalizacija neće biti moguća za privremene objekte, izgrađene od materijala i na način koji ne obezbjeđuju stabilnost, funkcionalnost i sigurnu upotrebu, kao ni za objekte koji su predmet sudskog spora.
U Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine ističu da objavljen novi ortofoto snimak jasno prikazuje razmjere nelegalne gradnje. Kako je objavljen prije manje od mjesec, još uvijek nije odrađena precizna analiza stanja na terenu. Napominju i da će analizu i popis bespravnih objekata odraditi Jedinice lokalnih samouprava shodno Zakonu o legalizaciji bespravnih objekata, i to u roku od šest mjeseci.
Upitani da li će ortofoto snimak biti osnov za pokretanje postupaka rušenja bespravnih objekata koji se ne mogu legalizovati, posebno onih u zaštićenim zonama i na državnom zemljištu, iz MDUP-a odgovaraju da osnov za uklanjanje objekata nije orto foto snimak već nemogućnost legalizacije objekata koji se nalaze na prostoru koji je planskim dokumentom određen za izgradnju infrastrukturnih i drugih objekata od opšteg interesa, te objekata koji se nalaze u zaštićenim zonama, a ne ispunjavaju uslove za legalizaciju i objekata koji se ne nalaze na orto foto snimku.
“Orto foto snimak služi kao sredstvo utvrđivanja perioda izgradnje objekta (prije ili poslije izvršenog snimanja u julu 2025. godine) kao i utvrđivanje broja nelegalnih objekata”, poručuju iz ovog resora i dodaju da je legalizacija moguća za sve objekte koji se nalaze na orto foto snimku i ne nalaze se na prostoru koji je planskim dokumentom određen za izgradnju infrastrukturnih i drugih objekata od opšteg interesa, a objekti koji se nalaze u zonama zaštite mogu se legalizovati samo ukoliko su izgrađeni u skladu sa smjernicama planskog dokumenta.
Zone zaštite, kako objašnjavaju, obuhvataju područja na kojima važe posebna pravila korišćenja prostora, kao što su: morsko dobro, zaštićena prirodna područja, park-šume i zelene površine, aerodromi, vodoizvorišta, zaštitni pojasevi uz puteve, pruge i elektroenergetske objekte, kulturna dobra i UNESCO lokacije, vodno zemljište, klizišta, plavna i eksploataciona područja, kao i zone od najmanje 400 metara oko vojnih objekata sa eksplozivom i municijom.
U Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine ističu da objavljen novi ortofoto snimak jasno prikazuje razmjere nelegalne gradnje. Kako je objavljen prije manje od mjesec, još uvijek nije odrađena precizna analiza stanja na terenu. Napominju i da će analizu i popis bespravnih objekata odraditi Jedinice lokalnih samouprava shodno Zakonu o legalizaciji bespravnih objekata, i to u roku od šest mjeseci.
Upitani da li će ortofoto snimak biti osnov za pokretanje postupaka rušenja bespravnih objekata koji se ne mogu legalizovati, posebno onih u zaštićenim zonama i na državnom zemljištu, iz MDUP-a odgovaraju da osnov za uklanjanje objekata nije orto foto snimak već nemogućnost legalizacije objekata koji se nalaze na prostoru koji je planskim dokumentom određen za izgradnju infrastrukturnih i drugih objekata od opšteg interesa, te objekata koji se nalaze u zaštićenim zonama, a ne ispunjavaju uslove za legalizaciju i objekata koji se ne nalaze na orto foto snimku.
“Orto foto snimak služi kao sredstvo utvrđivanja perioda izgradnje objekta (prije ili poslije izvršenog snimanja u julu 2025. godine) kao i utvrđivanje broja nelegalnih objekata”, poručuju iz ovog resora i dodaju da je legalizacija moguća za sve objekte koji se nalaze na orto foto snimku i ne nalaze se na prostoru koji je planskim dokumentom određen za izgradnju infrastrukturnih i drugih objekata od opšteg interesa, a objekti koji se nalaze u zonama zaštite mogu se legalizovati samo ukoliko su izgrađeni u skladu sa smjernicama planskog dokumenta.
Zone zaštite, kako objašnjavaju, obuhvataju područja na kojima važe posebna pravila korišćenja prostora, kao što su: morsko dobro, zaštićena prirodna područja, park-šume i zelene površine, aerodromi, vodoizvorišta, zaštitni pojasevi uz puteve, pruge i elektroenergetske objekte, kulturna dobra i UNESCO lokacije, vodno zemljište, klizišta, plavna i eksploataciona područja, kao i zone od najmanje 400 metara oko vojnih objekata sa eksplozivom i municijom.
“Takođe, neće se moći legalizovati privremeni objekti i objekti koji su izgrađeni na način i od materijala kojim se ne obezbjeđuje stabilnost, funkcionalnost, dugotrajnost i sigurnost korišćenja, kao ni objekti koji su predmet sudskog spora”, poručuju iz Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine i dodaju da je građanima je omogućen uvid u orto foto snimak na linku ortofoto2025.gov.me.
“Legalitet objekta se može utvrditi iz upisa u katastar nepokretnosti , odnosno iz lista nepokretnosti”, objašnjavaju iz MDUP-a, u čijoj nadležnosti je legalizacija bespravno sagrađenih objekata.
Odgovarajući na pitanje da li će država zaista početi sa rušenjima, iz MDUP-a ističu da je planirano uklanjanje objekata, ali ističu da je to veoma skup i dug postupak, te da je iz tog razloga je uvedena godišnja naknada za korišćenje prostora koju će plaćati vlasnici
bespravnih objekata do uklanjanja objekta.
“Godišnja naknada za korišćenje prostora po m2 neto površine bespravnog objekta za koji je dostavljen elaborat premjera izvedenog stanja bespravnog objekta, u zavisnosti od zone u kojoj se objekat nalazi, može iznositi od 0,5% do 2,0% prosječne cijene građenja m2 novoizgrađenog stambenog objekta u Crnoj Gori koju objavljuje organ uprave nadležan za poslove statistike, za godinu koja prethodi godini za koju se naknada utvrđuje”, ističu iz ovog resora.
Godišnja naknada za korišćenje prostora po m2 bruto površine bespravnog objekta za koji nije dostavljen elaborat premjera izvedenog stanja bespravnog objekta ili koji nije upisan u katastar nepokretnosti, u zavisnosti od zone u kojoj se objekat nalazi, može iznositi od 1% do 3%
prosječne cijene građenja m2 novoizgrađenog stambenog objekta u Crnoj Gori koju objavljuje organ uprave nadležan za poslove statistike, za godinu koja prethodi godini za koju se naknada utvrđuje.
“Orto foto snimak je objavljen 08.11.2025.godine i još uvijek je rano govoriti o broju objekata koje je potrebno ukloniti i koji neće moći biti legalizovani. Proces legalizacije se odvija pojedinačno (za svaki objekat posebno) i obavljaju ga jedinice lokalnih samouprava. Ministarstvo će na polugodišnjem nivou dobijati podatke o broju podnijetih zahtjeva, broju donešenih rješenja o legalizaciji i broju rješenja o odbijanju za legalizaciju”, kažu u MDUP-u.
U ovom resodu smatraju da se primjenom godišnje naknade za korišćenje prostora, zabrane otuđenja i zabilježbe zabrane obavljanja privredne i druge djelatnosti u bespravnim objektima kao i jakom inspekcijskom kontrolom može zaustaviti ili značajno smanjiti gradnja bez građevinske dozvole.
“Ministarstvo će uložiti dodatne napore kako bi neplanska gradnja bila suzbijena i kako bi se sačuvao preostali dragocjeni prostor Crne Gore”, poručuju iz ovog resora i objašnjavaju Morsko dobro spada u kategoriju zona zaštite te će se objekti u ovoj zoni moći legalizovati samo
ukoliko su izgrađeni u skladu sa smjernicama planskog dokumenta.
“Analize su pokazale da će i jedinice lokalne samouprave i država od postupka legalizacije kao i od godišnje naknade za korišćenje prostora imati značajne prihode koji će se koristiti za izgradnju infrastrukture u zonama izgradnje bespravnih objekata. Prema procjenama ovog Ministarstva, naknada od legalizacije objekata neće biti manja od 300 miliona eura. Treba imati na umu, da ovaj iznos se neće reflektovati u godinama primjene ovog Zakona već na duži vremenski period jer je građanijma omogućeno plaćanje naknada na ratama u najdužem trajanju od 360 mjeseci”, zaključuju u Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine.
poručuju iz Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine i dodaju da je građanima je omogućen uvid u orto foto snimak na linku ortofoto2025.gov.me.
“Legalitet objekta se može utvrditi iz upisa u katastar nepokretnosti , odnosno iz lista nepokretnosti”, objašnjavaju iz MDUP-a, u čijoj nadležnosti je legalizacija bespravno sagrađenih objekata.
Odgovarajući na pitanje da li će država zaista početi sa rušenjima, iz MDUP-a ističu da je planirano uklanjanje objekata, ali ističu da je to veoma skup i dug postupak, te da je iz tog razloga je uvedena godišnja naknada za korišćenje prostora koju će plaćati vlasnici
bespravnih objekata do uklanjanja objekta.
“Godišnja naknada za korišćenje prostora po m2 neto površine bespravnog objekta za koji je dostavljen elaborat premjera izvedenog stanja bespravnog objekta, u zavisnosti od zone u kojoj se objekat nalazi, može iznositi od 0,5% do 2,0% prosječne cijene građenja m2 novoizgrađenog stambenog objekta u Crnoj Gori koju objavljuje organ uprave nadležan za poslove statistike, za godinu koja prethodi godini za koju se naknada utvrđuje”, ističu iz ovog resora.
Godišnja naknada za korišćenje prostora po m2 bruto površine bespravnog objekta za koji nije dostavljen elaborat premjera izvedenog stanja bespravnog objekta ili koji nije upisan u katastar nepokretnosti, u zavisnosti od zone u kojoj se objekat nalazi, može iznositi od 1% do 3%
prosječne cijene građenja m2 novoizgrađenog stambenog objekta u Crnoj Gori koju objavljuje organ uprave nadležan za poslove statistike, za godinu koja prethodi godini za koju se naknada utvrđuje.
“Orto foto snimak je objavljen 08.11.2025.godine i još uvijek je rano govoriti o broju objekata koje je potrebno ukloniti i koji neće moći biti legalizovani. Proces legalizacije se odvija pojedinačno (za svaki objekat posebno) i obavljaju ga jedinice lokalnih samouprava. Ministarstvo će na polugodišnjem nivou dobijati podatke o broju podnijetih zahtjeva, broju donešenih rješenja o legalizaciji i broju rješenja o odbijanju za legalizaciju”, kažu u MDUP-u.
U ovom resodu smatraju da se primjenom godišnje naknade za korišćenje prostora, zabrane otuđenja i zabilježbe zabrane obavljanja privredne i druge djelatnosti u bespravnim objektima kao i jakom inspekcijskom kontrolom može zaustaviti ili značajno smanjiti gradnja bez građevinske dozvole.
“Ministarstvo će uložiti dodatne napore kako bi neplanska gradnja bila suzbijena i kako bi se sačuvao preostali dragocjeni prostor Crne Gore”, poručuju iz ovog resora i objašnjavaju Morsko dobro spada u kategoriju zona zaštite te će se objekti u ovoj zoni moći legalizovati samo
ukoliko su izgrađeni u skladu sa smjernicama planskog dokumenta.
“Analize su pokazale da će i jedinice lokalne samouprave i država od postupka legalizacije kao i od godišnje naknade za korišćenje prostora imati značajne prihode koji će se koristiti za izgradnju infrastrukture u zonama izgradnje bespravnih objekata. Prema procjenama ovog Ministarstva, naknada od legalizacije objekata neće biti manja od 300 miliona eura. Treba imati na umu, da ovaj iznos se neće reflektovati u godinama primjene ovog Zakona već na duži vremenski period jer je građanijma omogućeno plaćanje naknada na ratama u najdužem trajanju od 360 mjeseci”, zaključuju u Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine.
(Izvor: Bankar)
