Vatikanski budžetski suficit: Prvi višak nakon godina finansijskog minusa

Vatikanski budžetski suficit obilježio je 2024. godinu i označio prekretnicu u javnim finansijama Svete Stolice. Vatikan je ostvario višak od 1,6 miliona eura, dok je godinu ranije bilježio deficit od 51,2 miliona eura. Iako je rezultat djelimično posljedica jednokratnih dobitaka, zvaničnici ističu da je riječ o važnom koraku naprijed.

Što je dovelo do vatikanskog budžetskog suficita?
Glavni doprinos promjeni donijeli su izvanredni kapitalni dobici koji su nastali prilagođavanjem investicionog portfelja novim smjernicama. Te je smjernice ustanovio nedavno preminuli papa Franjo kako bi ojačao finansijsku transparentnost.

Ipak, strukturna slika ostaje izazovna. Bez jednokratnih stavki, strukturni deficit u 2024. iznosio je 44,4 miliona eura, što je ipak znatno bolje od 83,5 miliona eura iz 2022. godine.

Rast prihoda uz oprezne prognoze
Finansijski prihodi su u 2024. porasli na 75 miliona eura, u odnosu na 45,8 miliona prethodne godine. To je rezultat promjena u investicijama. No, stručnjaci upozoravaju da se ovakvi kapitalni dobici ne mogu lako ponoviti.

Maximino Caballero Ledo iz vatikanskog sekretarijata za ekonomiju naglašava potrebu za strožim nadzorom troškova i povećanjem operativne efikasnosti. Pozvao je i na podsticanje većih donacija kako bi se postigla dugoročna stabilnost.

Izazovi: Pad donacija, skandali i zabrana zaduživanja
Vatikan se ne može zaduživati, pa zavisi od prihoda od nekretnina, muzeja i donacija. Tokom pandemije prihodi su znatno pali, posebno zbog manjka turista.

Donacije su između 2015. i 2019. pale za 23%. Trend se nastavio i kasnije, dodatno podstaknut finansijskim skandalima i sumnjom u crkvene zvaničnike. Propala investicija u Londonu iz 2021., koja je donijela gubitak od 100 miliona funti, dodatno je narušila povjerenje.

Ipak, 2024. donacije su porasle za 20 miliona eura, što je ohrabrujući znak.

Uloga novog pape Lava u finansijskom oporavku
Novi papa Lav, koji ima matematičko obrazovanje, prema saznanjima Financija, aktivno se uključio u finansijsko restrukturiranje. Pokrenuo je savremenu kampanju prikupljanja sredstava: promotivne video poruke, QR kodovi, online donacije i globalni pozivi vjernicima.

Takođe je povukao dekret kojim je sva imovina bila pod upravom Vatikanske banke, smatrajući da je to stvaralo preveliku centralizaciju moći i komplikovalo svakodnevne procese.

Vatikanski budžetski suficit kao znak oporavka
Vatikanski budžetski suficit iz 2024. predstavlja važan korak ka finansijskoj održivosti. Iako se dobrim dijelom temelji na jednokratnim prihodima, rast donacija, prilagođavanje investicija i stroža kontrola troškova ukazuju na pozitivan smjer. Novi pristup pape Lava mogao bi dodatno stabilizovati javne finansije i obnoviti povjerenje vjernika.

Slični Članci