Američki predsjednik Donald Tramp obećao je Amerikancima isplatu čekova od 2000 dolara kao povrat od carina već sljedeće godine, budići nadu u finansijsku injekciju za milione građana koji se bore s troškovima života.
“Uberemo stotine milijardi dolara od carina. Izdavaćemo dividende… vjerovatno sredinom sljedeće godine, u iznosu od hiljada dolara za pojedince s umjerenim i srednjim primanjima”, najavio je Tramp. No, uprkos predsjednikovim uvjeravanjima, stručnjaci upozoravaju na ogromne, možda i nepremostive prepreke koje stoje na putu tom obećanju, piše CNN.
Računica jednostavno ne štima
Najveća prepreka Trampovom planu je jednostavna matematika. Iako carine donose značajan prihod državnoj blagajni – prema procjenama Poreske zaklade, riječ je o 158,4 milijarde dolara u 2025. i dodatnih 207,5 milijardi u 2026. godini – to nije ni približno dovoljno za pokrivanje troškova isplate dividendi.
Poreska zaklada analizirala je tri moguća modela isplate, a svaki od njih koštao bi više od ukupnog prihoda od carina. Na primjer, čak i najskromniji scenarij, koji bi obuhvatio samo poreske obveznike s prihodima do 100.000 dolara, koštao bi gotovo 280 milijardi dolara.
To je 121 milijardu više od projiciranih prihoda za ovu godinu. Najskuplja varijanta, koja bi uključivala sve građane, supružnike i uzdržavane članove, dostigla bi vrtoglavih 607 milijardi dolara.
Problem je i u tome što je Trampova administracija već namijenila prihode od carina za pokrivanje troškova drugih poreskih i budžetskih stavki. “Ovo je kao čarobno stablo novca kojem se okrećete kad god zatrebate novac. Naravno, to nije stvarnost”, slikovito je objasnio Skot Linsicom iz Instituta Kejto.
Politička prepreka u Kongresu
Drugi veliki problem je što bi isplatu dividendi morao odobriti Kongres, a trenutno je vrlo neizvjesno postoji li za to dovoljno glasova. Mnogi zastupnici, posebno oni zabrinuti zbog rastućeg javnog duga, već su nevoljko podržali predsjednikov paket poreskih olakšica, a novi ogromni trošak samo bi produbio njihovu zabrinutost.
Nacionalni dug SAD-a, koji je u januaru 2024. premašio 34 biliona dolara, do kraja prošlog mjeseca narastao je na 38 biliona. “Smatram izuzetno nevjerovatnim da će republikanski budžetski jastrebovi jednostavno pristati na trošenje dodatnih 300 do 600 milijardi dolara”, rekao je Linsicom.
Stimulans koji bi se mogao obiti o glavu
Nema sumnje da bi mnogi Amerikanci pozdravili ček od 2000 dolara dok se suočavaju s visokim cijenama u trgovinama i rastućim troškovima života. Međutim, ekonomisti upozoravaju da bi takva mjera mogla imati suprotan učinak i dodatno pogoršati inflaciju.
Problem leži u tome što bi dodatni novac u rukama potrošača naglo povećao potražnju, a kao što je nedavna inflatorna kriza pokazala, poticanje potražnje bez povećanja ponude dovodi do rasta cijena. Ironično, mnogi republikanci su za visoku inflaciju krivili upravo stimulativne čekove koje je dijelila administracija Džoa Bajdena 2021. godine, što bi im sada moglo otežati podršku sličnoj mjeri.
Čak i neki ekonomisti bliski Trampu izražavaju skepticizam.
“Slanje čekova ljudima loš je način za poticanje ekonomije”, izjavio je za CNN Stiven Mur, bivši Trampov ekonomski savjetnik.
“Ako postoji višak prihoda od carina, trebalo bi ga iskoristiti za opšte smanjenje poreza na dohodak. Stimulisanje čekovima samo podstiče inflaciju.”
Pravna bitka pred Vrhovnim sudom
Uz budžetske, političke i ekonomske prepreke, postoji i ona pravna. Većina sudija Vrhovnog suda tokom nedavnih usmenih argumenata izrazila je sumnju u zakonitost Trampovog korišćenja izvanrednih ovlašćenja za nametanje globalnih carina.
Prema procjenama Poreske zaklade, carine koje bi sud mogao proglasiti nezakonitima čine oko 75% ukupnih novih prihoda. “Ako Vrhovni sud presudi da je većina carina nezakonita, to bi moglo potpuno poremetiti plan o povratu novca građanima”, istakla je Erika Jork iz Poreske zaklade.
Jedan scenario u kojem Trampovo obećanje ipak postaje stvarnost
Uprkos svemu, postoji jedan mračan scenario u kojem bi Trampovi čekovi od 2000 dolara mogli postati stvarnost – ako postanu nužnost. U slučaju da se stanje na tržištu rada drastično pogorša i stopa nezaposlenosti značajno poraste, Bijela kuća bi mogla tvrditi da su direktne isplate građanima ključne za sprječavanje recesije ili ublažavanje njenih posljedica.
“Gotovo kao da se ne bismo trebali nadati da će se stimulativni čekovi dogoditi”, rekao je Ed Mils, politički analitičar iz kompanije Raymond James. “Jer to bi bio znak da nešto ozbiljno nije u redu. Ovo je alat koji se koristi samo u hitnim slučajevima, poput razbijanja stakla u nuždi.”
