• Planirana do dva hotela sa pet zvjezdica, sa po 120 soba, mogu zauzeti tek oko 30.000 kvadrata, a preostalih 320.000 može otići u stanove. To nije turizam. To je betonizacija i čista komercijalizacija prostora koji ima neprocjenjivu vrijednost, poručio je Žarko Rakčević, ocjenjujući najavljene planove MK grupe ta transformaciju kompleksa „Slovenska plaža” 
• U jednoj urbanistički devastiranoj Budvi, govorimo o 350.000 kvadrata betona, i to je ogroman prostor koji može preoblikovati čitav grad. Budva je već pretrpjela “urbicid”. Slovenska plaža ne smije biti njegova posljednja epizoda”
• Rakčević je poručio da razumije logiku investitora, ali da javni interes mora biti iznad profita, naglašavajući da se na toj lokaciji kvadrat može prodati za najmanje 6.000 eura — što je posao vrijedan milijardu i po — ali da Crna Gora od toga nema koristi ukoliko Budva izgubi svoju turističku funkciju i identitet.

Osnivač i suvlasnik Šajo grupe, i suvlasnik turističke Montehos grupe Žarko Rakčević poručio je da je protiv planova MK grupe koji, prema njegovom tumačenju, omogućavaju masovnu stambenu izgradnju na prostoru Slovenske plaže pod izgovorom turističkog razvoja.

Rakčević je, odgovarajući na pitanje Petra Golubovića iz Centra za istraživanje i razvoj turizma, a tokom panela „Ljetnja sezona za nama: pogled unazad za korak naprijed“ rekao da cijeni MK grupu kao respektabilan sistem na prostoru Balkana, sa uspješnim primjerima kao što su hoteli “Kempinski”, ali da u slučaju Budve vidi niz “korisnih nejasnoća” i nedostatak ključnih informacija u onome što je do sada predstavljeno javnosti.

“Koliko sam vidio iz medija, ključne stvari nedostaju. Da, moguće je da DUP predviđa gradnju na tom prostoru, ali treba se zapitati šta to konkretno znači u jednoj urbanistički devastiranoj Budvi. Govorimo o 350.000 kvadrata betona, i to djeluje primamljivo kad se kaže da je smanjeno sa 450.000, ali to je i dalje previše — to je ogroman prostor koji može preoblikovati čitav grad”, istakao je Rakčević.

On je objasnio da zakon koji reguliše mješovite oblike poslovanja omogućava investitorima da formalno ispune uslove za hotelski kompleks, ali da se suštinski najveći dio prostora pretvara u stanove za tržište.
“Dva hotela sa pet zvjezdica, sa po 120 soba, mogu zauzeti tek oko 30.000 kvadrata, a preostalih 320.000 može otići u stanove. To nije turizam. To je betonizacija i čista komercijalizacija prostora koji ima neprocjenjivu vrijednost,” poručio je Rakčević.

Dodao je da je “Slovenska plaža posljednja povezana cjelina Budvanske rivijere” i da bi njeno razrušavanje radi gradnje apartmana bilo dugoročno pogubno po turistički proizvod Crne Gore.

“Za mene tu mora postojati jasan omjer. Ako se ide u privatno-javno partnerstvo, država mora postaviti granice — najviše 30 odsto stanova, a 70 odsto hotela sa četiri i pet zvjezdica. Sve što odstupa od toga znači da ne gradimo turizam već tržište nekretnina za brzu prodaju. I to mi se ne dopada,“ naglasio je on.

Rakčević je napomenuo da razumije interes investitora, ali da javni interes mora biti iznad profita:

“Na toj lokaciji možete prodati kvadrat po cijeni od najmanje 6.000 eura — to je posao vrijedan milijardu i po. Ali šta Crna Gora ima od toga ako gubi turističku funkciju i identitet Budve?”

Zaključio je da projekti poput ovog moraju služiti održivom razvoju, a ne kratkoročnoj zaradi: “Budva je već pretrpjela urbicid. Slovenska plaža ne smije biti njegova posljednja epizoda.”