Crnogorsko tržište hrane i poljoprivrede, iako po obimu malo, nosi veliki potencijal za razvoj održivih i konkurentnih modela proizvodnje. Upravo na to ukazuje associate director u timu za prehrambenu industriju i agrobiznis Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) Nemanja Grgić, koji ističe da Crna Gora, zahvaljujući svom podneblju, turizmu i rastućoj potražnji za kvalitetnim domaćim proizvodima, ima sve preduslove da postane prepoznatljiva destinacija za ulaganja u agro-prehrambeni sektor. EBRD već godinama aktivno podržava razvoj malih i srednjih preduzeća u regionu kroz investicije, savjetodavne programe i projekte koji podstiču zelenu tranziciju i modernizaciju lanca vrijednosti hrane.
Kako ocjenjujete potencijal Zapadnog Balkana, posebno Crne Gore, u privlačenju investicija u prehrambeni sektor?
Zapadni Balkan, a naročito Crna Gora, posjeduju veliki, još uvijek nedovoljno iskorišćen potencijal. Strateški položaj regiona, rastući turistički sektor i sve veća potražnja potrošača za kvalitetnim domaćim proizvodima čine ga izuzetno privlačnim za ulaganja u agro-prehrambeni sektor. I ako se zemlje regiona i dalje suočavaju sa strukturnim izazovima i spoljnim pritiscima, vidimo brojne prilike i snažan zamah kada je riječ o razvoju kratkih lanaca snabdijevanja hranom, naročito u segmentima organske i funkcionalne hrane, kao i lokalnih inicijativa u preradi. To se posebno odnosi na proizvodnju i preradu voća i povrća. Naše nedavne investicije i savjetodavni programi odražavaju povjerenje u dugoročni potencijal regiona. Tokom posljednjih pet godina, u saradnji sa partnerima iz Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija (FAO), radili smo sa malim i srednjim preduzećima u sektoru poljoprivrede i prehrane u regionu, pomažući im da diverzifikuju izvozna tržišta i unaprijede prodajne mogućnosti. Ova podrška uključivalaje niz stručnih vebinara i digitalnih vodiča, mentorske sesije i studijske posjete za lokalne proizvođače iz Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Srbije.
EBRD je snažno prisutan u regionu kada je riječ o podršci prehrambenoj industriji i agrobiznisu. Na koje segmente lanca vrijednosti se trenutno najviše fokusirate?
Region Zapadnog Balkana oduvijek je bio u fokusu operacija EBRD-a. Upravo zato organizujemo i poslovne forume poput Consumer Rules Summita, koji smo održali u Tivtu 29. i 30. septembra, kao dio serije događaja koje svakih nekoliko godina priređujemo u regionu. Ti forumi su prilika da okupimo najistaknutij e privrednike iz zemalja regiona, razmijenimo ideje, definišemo investicione prioritete i suočimo se sa zajedničkim izazovima. Priče lokalnih biznisa su nam izuzetno važne. Želimo da čujemo šta funkcioniše, šta ne, i kako ih možemo bolje podržati. Kao rezultat toga, naše angažovanje u sektoru hrane i agrobiznisa obuhvata čitav lanac vrijednosti od primarne proizvodnje, preko prerade, logistike, maloprodaje i distribucije.
Prije svega, mi smo banka koja podržava privatni sektor i ponosni smo što smo jedna od najiskusnijih institucija kada je riječ o podršci privatnim kompanijama. Jedan od naših strateških prioriteta jeste podrška kompanijama u oblasti ekološke održivosti. Podržavamo ulaganja u održive poljoprivredne prakse, zelene tehnologije i uvođenje standarda koji smanjuju emisije i povećavaju efikasnost korišćenja resursa.
Koje su najčešće prepreke s kojima se suočavate pri finansiranju kompanija u ovom sektoru da li su to pitanja zemljišta, infrastrukture, ili poslovnog ambijenta?
Sva tri faktora imaju značajnu ulogu. Fragmentacija zemljišta često otežava obezbj eđivanje kolaterala i dugoročno planiranje investicija. Ograničenja u infrastrukturi, naročito u ruralnim područjima, usporavaju efikasnu logistiku i pristup tržištima. Regulatorno okruženje takođe može biti nedosljedno, posebno za mala i srednja preduzeća koja se suočavaju sa zahtjevima u oblasti bezbjednosti hrane i izvoza.
Da bi se ovi izazovi prevazišli, EBRD kombinuje finansijske instrumente sa tehničkom podrškom i podrškom reformama, kako bi se otvorile dodatne mogućnosti za privatne kompanij e. Na primjer, u saradnji sa FAO i Ministarstvom poljoprivrede i ruralnog razvoja Crne Gore, radili smo najačanju veza između proizvođača voća i povrća i lokalnih kupaca od prerađivača i maloprodajnih lanaca, do veletrgovaca i izvoznika kroz konsolidaciju ponude i unapređenje standarda kvaliteta.
Kao rezultat, razvili smo smjernice za lokalno snabdijevanje, koje poboljšavaju pristup tržištu za proizvođače hrane u Crnoj Gori i povećavaju njihovu konkurentnost. Iako su ove smjernice prvobitno razvijene za Crnu Goru, mogu se prilagoditi i drugim zemljama koje žele da unaprijede komercijalne odnose između maloprodajnih lanaca i lokalnih dobavljača.
Sve više kompanija ulaže u lokalnu preradu i ,,kratke lance snabdijevanja”. Koliko su takvi modeli zaista konkurentni u poređenju sa velikim uvoznim sistemima?
Lokalna prerada i kratki lanci snabdijevanja donose posebne prednosti u pogledu otpornosti, slijedivosti i povjerenja potrošača. Oni mogu smanjiti zavisnost od nestabilnih globalnih tržišta i doprinijeti smanjenju ugljeničnog otiska. Iako možda nemaju ekonomiju obima kao sistemi zasnovani na uvozu, lokalni lanci stvaraju mogućnosti za kompanije da razviju strategije vertikalne integracije.
Primjećujemo da kratki lanci snabdijevanja postaju sve konkurentniji, i to zahvaljujući rastućim preferencijama potrošača za lokalnim i održivim proizvodima. Na Consumer Rules Summitu u Tivtu ove godine, regionalni poslovni lideri istakli su da nearshoring i lokalna adaptacija značajno doprinose jačanju konkurentnosti kompanija iz regiona.
Da li EBRD planira nove programe podrške za male i srednje proizvođače hrane u kontekstu klimatskih izazova i tranzicije ka cirkularnoj ekonomiji?
Mala i srednja preduzeća (MSP) predstavljaju okosnicu prehrambenih lanaca vrijednosti u regionu i zato kontinuirano širimo našu podršku tim kompanijama u svim zemljama u kojima poslujemo. Pored direktnog finansiranja MSP-ova, u septembru ove godine potpisali smo prvi projekat u Srbiji u okviru naše šeme podjele rizika sa bankom Banca Intesa. Ovaj instrument nam omogućava da dodatno ojačamo prisustvo u zemlji kroz saradnju sa lokalnim bankama i obezbij edimo pristup finansiranju i mogućnosti za rast lokalnim malim i srednjim preduzećima.
Takođe, sarađujemo sa većim agro-prehrambenim kompanijama na finansiranju lanaca snabdijevanja, nudeći ESG-povezane podsticaje. Ovim instrumentom obezbjeđujemo pristup finansiranju za naredni nivo njihovih dobavljača, koji su gotovo u potpunosti MSP preduzeća.
EBRD ima kancelariju u Podgorici, kao i u svim glavnim gradovima regiona, sa posvećenim i stručnim timovima koji rade sa MSP preduzećima i pružaju im podršku prilagođenu njihovim potrebama.
Koji bi bili vaši prioriteti kada je riječ o razvoju agrobiznisa u Crnoj Gori u narednih pet godina?
Prioriteti koji su trenutno najvažniji odnose se na jačanje kapaciteta za lokalnu preradu unutar kratkih lanaca snabdijevanja. To podrazumijeva unapređenje hladnih lanaca i logistike, što zauzvrat zahtijeva dodatna ulaganja u ruralnu infrastrukturu. Takođe, jedan od fokusa je podrška proizvodnji hrane više vrijednosti i organskog porijekla, koja poštuje prirodu i u potpunosti je usklađena sa prirodnim potencijalima Crne Gore. Da bi se to postiglo, neophodno je poboljšati pristup finansiranju za mala i srednja preduzeća, kao i obezbijediti regulatorni okvir koji podstiče inovacije i održivost.
Prioritetaje mnogo, ali poslovni ambijent za agro-prehrambene proizvođače mijenja se izuzetno brzo. Ekonomski pritisci i dalje su prisutni inflacija, iako donekle ublažena, ostaje uporna, troškovi energije i dalje smanjuju profitne marže, a izvoznici se bore da zadrže konkurentnost.
Da bi se ti izazovi prevazišli i istovremeno ostvarili pomenuti prioriteti, ne možemo djelovati sami. EBRD je institucija koja može poslužiti kao poveznica svih aktera u sektoru, kako bi zajedno doprinijeli ostvarenju zajedničkih ciljeva.
Za nas su partnerstva ključna za postizanje stvarnog uticaja -partnerstva sa privatnim sektorom, velikim i malim kompanijama, strukovnim udruženjima, javnim sektorom, kao i sa drugim investitorima i međunarodnim institucijama.
Šta biste poručili domaćim proizvođačima i distributerima koji žele da postanu partneri međunarodnim institucijama poput EBRD-a?
EBRD nije samo finansijer mi smo strateški partner posvećen pomaganju kompanijama da rastu na održiv način.
Privatni sektor, s druge strane, ne ulaže samo u ova tržišta, već stvara vrijednost, nova radna mjesta, povezuje region sa svijetom i pokreće inovacije. Podstičemo lokalne proizvođače da nam se obrate već u ranim fazama, da istraže naše savjetodavne usluge i razmotre na koji način poslovanje mogu uskladiti sa međunarodnim standardima.
Svjesni smo da region ima brojne izazove, ali jednako tako i jasne prilike. Vidimo domaće kompanije koje se šire na regionalnom i globalnom nivou. Vidimo region koji ima konkurentske prednosti u vještinama, digitalnim kapacitetima, troškovima i strateškoj blizini razvijenim tržištima.
Vidimo privatni sektor koji ima sposobnost da inovira, prilagođava se i donosi rješenja uprkos svim pritiscima. Njihove ideje i inicijative, u kombinaciji sa našom finansijskom podrškom, mogu dovesti do dugoročnih partnerstava i stvarnog uspjeha.
(Izvor: Pobjeda)
