Cijene nafte stabilizovale su se danas na međunarodnim tržištima iznad nivoa od 66 dolara, dok investitori pokušavaju da procijene posljedice američkih sankcija ruskim energetskim gigantima i prognoze o slabljenju potražnje.
Na londonskom tržištu cijena barela nakon podne bila je viša za 37 centi u odnosu na zatvaranje trgovine krajem prošle sedmice i iznosila je 66,37 dolara. Na američkom tržištu barelom se trgovalo po 48 centi višoj cijeni – 61,98 dolara.
Sukob Kine i Amerike
Tržišta su na početku sedmice ohrabrili signali o pomacima u američko-kineskim trgovinskim pregovorima.
Američki i kineski zvaničnici usaglasili su „važan okvir“ trgovinskog sporazuma koji bi u najavljenim razgovorima mogao da otkloni prijetnju uvođenja 100-postotnih američkih carina na kinesku robu i da odgodi aktiviranje kineskog mehanizma kontrole izvoza rijetkih zemnih minerala, rekao je u nedjelju američki ministar finansija Skot Besent.
Trgovinski sukob dva vodeća svjetska privredna sistema mogao bi da uspori ekonomsku aktivnost i potražnju za energentima.
Upravo su procjene o slabijoj potražnji zakočile rast cijena nafte nakon odluke Vašingtona o sankcijama ruskim naftnim divovima Rosnjeftu i Lukoilu, koji zajedno proizvode oko pet odsto svjetske nafte.
Od početka godine Rosnjeft i Lukoil otpremili su gotovo polovinu od ukupno 3,5 miliona barela nafte dnevno koji su brodovima dopremani kupcima širom svijeta, prema podacima analitičke kompanije Kpler.
„Ključni mehanizam sankcija protiv Rusije“
Ruske energetske kompanije proteklih godina uglavnom su uspješno zaobilazile većinu zapadnih finansijskih sistema i pronašle zamjenu za transportne i osiguravajuće usluge zapadnih kompanija. Izvoz ruske nafte tek je blago opao od ulaska ruskih trupa u Ukrajinu 2022. godine do 2024, sa osam miliona barela dnevno na 7,5 miliona.
Problem je što se kompanije koje sarađuju s Lukoilom i Rosnjeftom izlažu riziku mogućih sekundarnih američkih sankcija, posebno one u Kini i Indiji – dva najveća kupca ruske nafte.
„Ruska nafta vjerovatno i dalje otežano dolazi do tržišta, ali ključan će biti mehanizam primjene sankcija“, objašnjava Janiv Šah iz kompanije Rystad.
Mogući veliki višak nafte naredne godine
Međunarodna agencija za energiju (IEA) procijenila je nedavno da bi zbog obilne ponude i slabe potražnje tržište u narednoj godini moglo bilježiti višak od četiri miliona barela dnevno. Potražnja bi, prema njihovim proračunima, trebalo da poraste u 2026. za samo 700 hiljada barela dnevno.
Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC) očekuje, međutim, solidan rast potražnje i u narednoj godini – za 1,4 miliona barela dnevno – što bi značilo znatno manji višak.
Američki podaci pokazali su jaču potražnju u pretprošloj sedmici, na šta ukazuje pad zaliha nafte za milion barela. Smanjene su i zalihe benzina – za 2,1 milion barela, kao i zalihe dizela i lož-ulja – za 1,5 miliona barela.
Odvojeni OPEC-ovi podaci pokazuju da je barel korpe nafte njihovih članica u petak poskupio za 1,08 dolara – na 68,33 dolara.
Izvor: Seebiz.eu
