Po prvi put, do kraja ove decenije, dug Sjedinjenih Američkih Država mogao bi da premaši nivo zaduženosti Italije i Grčke, procjenjuje Međunarodni monetarni fond (MMF), upozoravajući na krhko stanje američkih javnih finansija.
Procjene pokazuju da će do 2030. godine američki javni dug porasti za više od 20 procentnih poena, dostižući 143,4 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP) – što je viši nivo nego nakon Drugog svjetskog rata. MMF očekuje da će budžetski deficit SAD-a do 2030. svake godine biti veći od 7 odsto BDP-a.
Poređenja sa Italijom i Grčkom nisu slučajna: upravo su te zemlje, naročito Grčka, bile u središtu dužničke krize eurozone između 2010. i 2012. godine. Za razliku od tog perioda, sada obje države drže pod kontrolom javne finansije – na kraju prošle godine grčki dug iznosio je 154,2% BDP-a, a italijanski 134,9%, uz trend postepenog smanjenja.
Američki dug, s druge strane, nastavlja da raste i poslije 2030, prema projekcijama Kongresnog budžetskog ureda SAD-a.
Stručnjaci upozoravaju da politička situacija dodatno otežava fiskalnu konsolidaciju: Demokrate ne žele da smanje potrošnju, Republikanci ne žele da povećaju poreze, pa se očekuje da će zaduženost i dalje rasti bez obzira na to ko bude na vlasti, prenose Financije.hr.
I dok Italija, prema ocjeni MMF-a, ostvaruje primarni budžetski suficit i izlazi iz evropske procedure prekomjernog deficita, SAD se suočavaju s rastućim kamatnim troškovima i političkom blokadom koja otežava donošenje fiskalnih mjera.
Bivši glavni ekonomista MMF-a Moris Obstfeld upozorio je da održivost američkih finansija zavisi od „optimističnih pretpostavki o budućem rastu produktivnosti, prihodima od carina, demografiji i kamatnim stopama“ – što, prema njegovim riječima, „nije dovoljno čvrsta osnova za fiskalnu stabilnost najveće svjetske ekonomije“.
