Ukupan javni dug Crne Gore iznosio je 4,82 milijarde eura na dan 30. juna 2025. godine, što predstavlja 60,82% BDP-a. Rast duga u drugom kvartalu najvećim dijelom je rezultat emisije euroobveznica na međunarodnom tržištu u vrijednosti od 850 miliona eura, pokazuju podaci najnovijeg kvartalnog izvještaja Ministarstva finansija.
Rast duga usljed nove emisije obveznica
Neto javni dug, nakon odbitka depozita, iznosio je 4,25 milijardi eura, odnosno 53,65% BDP-a.
Rast javnog duga u drugom kvartalu prvenstveno je rezultat nove emisije obveznica na međunarodnom tržištu u iznosu od 850 miliona eura, realizovane početkom aprila, na period od sedam godina i uz kamatnu stopu od 4,875%. Cjelokupan iznos emisije povučen je odmah po plasmanu.
Spoljni dug dominira u strukturi
Ukupan spoljni dug Crne Gore na dan 30. juna iznosio je 4,46 milijardi eura, odnosno 56,31% BDP-a, što je za 329 miliona eura više u odnosu na kraj marta.
Najveći dio spoljnjeg duga čine upravo obveznice emitovane na međunarodnim tržištima, dok udio spoljnjeg duga u ukupnom državnom dugu iznosi čak 93,7%.
S druge strane, unutrašnji dug je smanjen za 20,3 miliona eura u odnosu na prethodni kvartal i iznosio je 300,77 miliona eura (3,8% BDP-a), što je rezultat redovne otplate duga kod domaćih kreditora.
Država otplatila 644 miliona eura u drugom kvartalu
Tokom drugog kvartala 2025. godine Crna Gora je otplatila ukupno 643,95 miliona eura po osnovu duga.
Od toga, otplata glavnice iznosila je 594,9 miliona eura (20,25 miliona prema domaćim, a 574,65 miliona prema inostranim kreditorima), dok je otplata kamata iznosila 49 miliona eura, od čega 43,6 miliona prema inostranstvu.
Depoziti države na kraju juna iznosili su 567,76 miliona eura, uključujući 38.447 unci zlata u vrijednosti od 108 miliona eura, što čini 7,17% BDP-a.
Povoljna valutna i kamatna struktura
Gotovo cjelokupan državni dug Crne Gore (99,71%) izražen je u eurima, dok udio duga u američkim dolarima iznosi 0,23%, a u SDR valuti 0,06%.
U pogledu kamatne strukture, 85,5% državnog duga je po fiksnim kamatnim stopama, a 14,5% po varijabilnim, što, kako navodi Ministarstvo finansija, doprinosi stabilnosti duga u srednjem roku.
