Panel diskusijom pod nazivom „Bankoosiguranje i osvježavanje tradicionalnog osiguranja“ danas je u Tivtu nastavljena konferencija Infintech, koja je okupila stručnjake i lidere iz oblasti finansija i tehnologije.
Bankoosiguranje postaje jedan od ključnih stubova evropskog finansijskog sistema, sa više od 320 milijardi eura vrijednosti na nivou Evropske unije. Više od 28 odsto osiguranja prodaje se putem banaka, dok u segmentu životnog osiguranja taj udio dostiže i do 33 odsto – a u zemljama poput Španije i Francuske prelazi čak 60 odsto.
Panelom je moderirao Dino Redžepagić, član Izvršnog odbora CKB banke, koji je istakao da su „banke važne za osiguranje, ali i da je važnost osiguranja sve veća i za banke“.
U diskusiji su učestvovali Bojan Mijailović, izvršni direktor Sava Osiguranja Srbija, Marko Ivanović, predsjednik Savjeta Agencije za nadzor osiguranja Crne Gore, i Nikola Rodić, izvršni direktor OTP Osiguranja.
Radikalne promjene koje mijenjaju budućnost
„Banke u Crnoj Gori su dobro prepoznale šansu bankoosiguranja i iz godine u godinu bilježi se progresivan rast premije koja ide preko bankarskih kanala“, kazao je Marko Ivanović, predsjednik Savjeta Agencije za nadzor osiguranja Crne Gore.
„Prošle godine – da bih bio egzaktan – 11,8 miliona eura bruto fakturisane premije ostvareno je samo putem banko-kanala. To je ukupno oko 8,8% premije životnog i neživotnog osiguranja. Na nivou Evropske unije, po statistici EIOPA-e, taj procenat iznosi oko 18%. Dakle, u tom segmentu tržišta ne zaostajemo mnogo za evropskim prosjekom“, istakao je Ivanović.
Dodao je da je naša zemlja uvela institut sporednog posrednika i sporednog zastupnika, čime se omogućava da kompanije koje se primarno ne bave ni bankarstvom ni osiguranjem mogu biti zastupnici osiguranja ukoliko je proizvod komplementaran njihovoj djelatnosti.
„U toku su pripreme za nove izmjene Zakona o osiguranju, koje će omogućiti da osiguravajuća društva i zastupnici osiguranja mogu biti i zastupnici finansijskih institucija. Dakle, osim dosadašnjeg modela gdje su banke bile zastupnici osiguravajućih društava, sada radimo zakonski preokret koji će omogućiti saradnju i u suprotnom pravcu – naravno, uz saglasnost Centralne banke“, naglasio je Ivanović.
Istakao je i da se uvodi „najradikalnija promjena na tržištu“ – digitalizacija obaveznog osiguranja od odgovornosti učesnika u saobraćaju (AO polisa), koja će od 1. januara moći da se zaključuje u potpunosti digitalno. Time će i banke, kao zastupnici osiguranja, moći da na svojim prodajnim mjestima nude polise obaveznog osiguranja kao jednu od opcija.
Klijenti zaslužuju dobru uslugu i dodatnu vrijednost
Crna Gora je uskladila svoju regulativu sa evropskom, što je značajan korak jer stvara jednake uslove za sve učesnike na tržištu, istakao je Nikola Rodić, izvršni direktor OTP Osiguranja.
On je pojasnio da evropska regulativa i fer pravila doprinose većoj odgovornosti finansijskih institucija prema klijentima, a saradnja između banaka i osiguravača mora biti dugoročna i korisna za klijente.
„Moramo našim klijentima da pružimo dodatnu vrijednost. Ako te dodatne vrijednosti nema – takav proizvod im ne treba ni nuditi“, naglasio je Rodić.
Tehnologija, kultura saradnje i partnerstvo – zalog za budućnost
Govoreći o pravcima razvoja bankoosiguranja, Bojan Mijailović, predsjednik Izvršnog odbora Sava osiguranja, istakao je da uspjeh ovog modela ne zavisi od visine provizije, već od dubine saradnje između banaka i osiguravajućih društava.
„Da bi bankoosiguranje uspjelo, ključne su tri stvari: tehnologija, kultura saradnje i partnerstvo. Tehnologija određuje koliko je model uspješan, kultura saradnje usklađuje ciljeve banke i osiguravača, a partnerstvo mora biti strateško – jer samo tako banke i osiguravači mogu zajedno da ponude proizvod koji ima stvarnu vrijednost za klijenta. Ako se sve svede na nivo provizije, gubi se suština – a to je dugoročna i održiva saradnja“, kazao je Mijailović.
Govoreći o novim modelima saradnje banaka i osiguravajućih kuća, Rodić je dodao da se mijenja percepcija osiguranja, koje postaje prirodan dio svakodnevnog finansijskog planiranja.
„Klijent više ne želi da razmišlja o osiguranju samo kad mu zatreba – on očekuje da mu banka ili digitalna platforma ponudi rješenje u pravom trenutku, kroz jednostavnu i integrisanu uslugu“, rekao je Rodić.
Sagovornici su se složili da budućnost bankoosiguranja leži u personalizaciji ponude, upotrebi podataka i razvoju digitalnih kanala komunikacije, uz stalno jačanje povjerenja i edukacije korisnika.
Panel je poslao poruku da digitalno bankoosiguranje ne znači samo uvođenje novih tehnologija, već i promjenu poslovne kulture – od tradicionalnog pristupa ka korisnički orijentisanom modelu, u kojem su dostupnost, transparentnost i fleksibilnost osnovni prioriteti.
