Misija Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), predvođena Srikantom Seshadrijem, boravila je u Podgorici od 15. do 26. septembra i razgovarala sa državnim vrhom, Centralnom bankom, parlamentom, predstavnicima privatnog sektora, akademskom i diplomatskom zajednicom. Nakon dvosedmične posjete, članovi Misije predstavili su završnu izjavu u kojoj su iznijeli ocjene i preporuke za očuvanje stabilnosti crnogorske ekonomije.
Prema procjeni MMF-a, crnogorska privreda je u velikoj mjeri iscrpila efekte poslijepandemijskog oporavka. Nakon prosječnog rasta od devet procenata u periodu 2021–2023, stopa rasta je u 2024. pala na 3,2 odsto, a sličan trend nastavljen je i tokom prve polovine 2025. godine. „To je znak da se ekonomija približila svom potencijalnom nivou proizvodnje“, navodi se u izvještaju.
Inflacija je posebno naglašena kao osjetljivo pitanje. Nakon oštrog pada sa 13% u 2022. na svega 1% u septembru 2024, ponovo je u porastu. U avgustu 2025. ukupna inflacija iznosila je 4,6%, dok je bazna bila 3,7%. Projekcije MMF-a pokazuju da će ona ove godine ostati viša od prosjeka, na nivou od oko 4%, ali da bi se na srednji rok mogla stabilizovati na 2%.
Izazovi na fiskalnom planu ocijenjeni su kao sve izraženiji. Deficit opšte države, koji je u 2024. iznosio 2,9% BDP-a, u 2025. bi mogao porasti na 3,5–3,7%. Ako se ne uvedu nove mjere, prognoze pokazuju da bi do kraja decenije mogao preći 4%. Kao razlozi navode se rast socijalnih izdataka usljed starenja stanovništva, veći troškovi zdravstva i penzija, ali i povećane obaveze za vojnu potrošnju.
Javni dug je trenutno ispod 60% BDP-a, ali bi mogao dostići 65% do 2030. godine. MMF upozorava da bi nastavak fiskalnih stimulansa u trenutku kada je privreda već na svom potencijalnom nivou mogao dodatno podgrijati inflatorne pritiske.
Deficit tekućeg računa u 2025. mogao bi porasti na 18% BDP-a, prvenstveno zbog pada izvoza električne energije, umjerenije turističke sezone i većeg uvoza. Očekuje se djelimični oporavak izvoza od 2026. godine, ali i dalje iznad istorijskog prosjeka. „Za smanjenje spoljne ranjivosti ključno je privući veće strane direktne investicije u proizvodne sektore, a ne oslanjati se prvenstveno na nekretnine i građevinarstvo“, naglašava MMF.
U cilju održivosti javnih finansija, MMF savjetuje Vladi da cilja izbalansiran primarni budžet. To uključuje kontrolu rasta zarada u javnom sektoru, ukidanje neproduktivnih poreskih izuzeća i pažljivo usmjeravanje prihoda od koncesija, naročito onih za aerodrome. U dužem roku, Crna Gora će, prema procjeni Fonda, morati da obezbijedi dodatne prihode od 5–6% BDP-a radi pokrića troškova starenja stanovništva, odbrane i klimatskih promjena. Kao rješenja navode se reforme penzionog i zdravstvenog sistema, bolja usmjerenost socijalnih davanja, racionalizacija javne administracije i unaprijeđeno upravljanje javnim investicijama.
Uz to, insistira se na jačanju institucionalnog okvira kroz unapređenje Zakona o fiskalnoj odgovornosti i konačno formiranje nezavisnog fiskalnog savjeta, koji bi davao ocjene fiskalnih politika i upozorenja na rizike.
Crnogorski bankarski sektor snažan i likvidan
Bankarski sistem je, prema ocjeni MMF-a, i dalje zdrav, uz snažne pokazatelje kapitalizovanosti i likvidnosti. Istovremeno, uočeni su ubrzan rast kreditiranja i cijena nekretnina u posljednje dvije godine. CBCG je zbog toga povećala kapitalne zahtjeve za banke, što je ocijenjeno kao mjera predostrožnosti. Fond naglašava da Centralna banka mora ostati operativno nezavisna i dodatno ojačati kadrovske kapacitete, naročito zbog budućeg članstva u eurozoni, kada će preuzeti nove nadležnosti u oblasti monetarne politike.
Klimatski izazovi i struktura privrede
Crna Gora je, kako se navodi, među najosjetljivijim zemljama u regionu na klimatske promjene, uključujući suše, poplave i požare. Istovremeno, država je preuzela obavezu smanjenja emisija gasova staklene bašte za 55% do 2030. i 60% do 2035, te potpunog ukidanja proizvodnje električne energije iz uglja do 2041. godine. MMF preporučuje veća ulaganja u infrastrukturu otpornu na klimatske rizike i ubrzanje tranzicije ka obnovljivim izvorima. Takođe, upozorava se da Crna Gora mora smanjiti oslanjanje na turizam i potrošnju, te rast usmjeriti ka investicijama, inovacijama i digitalnoj ekonomiji.
Pitanje zarada
Programi „Evropa sad“ doprinijeli su formalizaciji tržišta rada i smanjenju sive ekonomije, ali MMF upozorava da rast zarada mora pratiti rast produktivnosti. U suprotnom, mogla bi nastati spirala rasta plata i cijena koja bi narušila konkurentnost privrede.
Guvernerka CBCG Irena Radović naglasila je da je bankarski sektor „nesporno najzdraviji segment crnogorske ekonomije“. „I ova misija MMF-a potvrdila je mnogo snažnije da je crnogorski bankarski sistem snažan, stabilan i otporan. Ono što je evidentno je da crnogorske banke posluju sa visokim nivoom kapitala, likvidnosti i kvaliteta aktive“, rekla je Radović na zajedničkoj konferenciji sa predstavnicima Ministarstva finansija i MMF-a.
Ona je dodala da je MMF poseban naglasak stavio na modernizaciju platnih sistema. „Integracija u SEPA je integracija u evropsku infrastrukturu prije nego što je država postala članica EU. Raduje me što će, prema projekcijama, BDP mjeren po glavi stanovnika porasti sa 11 hiljada na više od 13 hiljada. Važna tema je snažan poziv svim akterima da se unaprijedi nezavisnost CBCG i njena institucionalna stabilnost“, istakla je Radović.
