Odluka da se od 12. oktobra profesionalnim vozačima sa Balkana ograniči broj dana u Šengenu dovešće ih do egzistencijalnih problema, prevoznike do bankrota, a posljedice će osjetiti i privreda i građani jer će prevoz robe stati. Ovo je zaključak okruglog stola na temu – “Izazovi za prevoznike u drumskom saobraćaju Zapadnog Balkana i putevi unapređenja”, koji je održan na Beogradskom sajmu u okviru Sajma teretnih vozila i Dana srpskih prevoznika 2025.

Kako je u uvodnom izlaganju rekao Neđo Mandić, direktor Udruženja međunarodnih drumskih prevoznika Srbije MT, opravdano se plaše ove situacije jer su se još prije dvije godine obraćali Evropskoj komisiji ovim povodom, ali nije bilo razumijevanja.

– Moramo se boriti dok ne ostvarimo ciljeve, a to su izjednačavanje prava naših vozača sa vozačima iz šengenskog prostora i traženje prelaznog rješenja – obračuna efektivnog radnog vremena u satima. Ukoliko se izlaz iz ove situacije ne pronađe, doći će do poremećaja u lancima snabdijevanja – istakao je Mandić.

Gotovo 100 odsto vremena, tačnije od 98,5 do 99,5 procenata, vozači provode u zoni Šengena, istakao je Aleksandar Spasić, generalni sekretar MT, napomenuvši da će građani i privreda tek postati svesni onoga što već jesu vozači i prevoznici.

– Doći će do povećanja cena proizvoda, ali i njihove nestašice, a takođe će biti i više novih vozača sa manje iskustva, što može dovesti do većeg rizika od nezgoda i grešaka – istakao je Spasić.

Posebno je skrenuo pažnju da se nove mjere uvode kako bi se spriječio ulazak ilegalnih migranata, traženje azila, rad na crno, terorizam i trgovina ljudima.

– Naši vozači ispunjavaju sve uslove i obaveze, ali su i pored toga izloženi kaznama, hapšenjima, deportacijama – upozorio je Spasić.

Predstavnici prevoznika istakli su da naši vozači ne predstavljaju nikakvu prijetnju, te da im se uskraćuju osnovna ljudska prava. Smatraju da je potrebno iz odluke izuzeti profesionalne vozače, a vrijeme računati realno – po satima.

– Ukoliko se pravilo ne promijeni, fabrike će stati, a firme koje smo gradili decenijama će se ugasiti – poručili su.

I predstavnici vozača upozoravaju da će oni i njihove porodice biti egzistencijalno ugroženi, te da će morati da napuste zemlju, a onda se postavlja pitanje – ko će voziti robu sa Balkana.

– Radimo u otežanim okolnostima, kao regularni radnici, ali izloženi targetiranju, deportaciji, kažnjavanju i diskriminaciji. Potrebno je liberalizovati zakone – smatraju.

Predstavnik Ministarstva saobraćaja i infrastrukture rekao je da je ova tema pokrenuta još prije deset godina, kao i da se na nalaženju rješenja mora raditi zajedničkim snagama.

– Zabranom rada ugrožava se međunarodni drumski transport u Srbiji, a ukoliko se ova situacija ne reši do Nove godine biće velikih posledica – poručio je.

Milica Dubljević iz Udruženja za saobraćaj Privredne komore Srbije istakla je da je riječ o prioritetnom problemu, kao i da je još ranije, zajedno sa Privrednom komorom Bosne i Hercegovine, podnijeta zajednička incijativa da se ukinu restrikcije. Ipak, kako je navela, nisu dobili zadovoljavajuć odgovor.

Kakva je situacija u drugim zemljama Balkana?

Drumski saobraćaj je krvotok privrede od Bosfora do rijeke Une, rekao je na skupu koordinator u Konzorcijumu logistika Bosne i Hercegovine Velibor Peulić. Poručio je da će odluka Evropske unije (EU) za posledicu imati preseljenje mladih vozača u evropske zemlje, te da će se roba, koju ova zemlja uvozi dnevno u količini od 40 miliona tona, tražiti u Turskoj.

– Balkan izgubi 3.000 godina čekajući na granici, a niko od vozača nikada nije odvezao kamion i tražio azil. Zbog toga pozivam na sabiranje na Balkanu i saradnju sa Turskom – rekao je Peulić.

Zadržavanje na granicama još je jedan ključni problem, ukazao je i Zijad Sinanović, direktor Sektora za transport i komunikacije Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine, dajući za primjer čekanje na Batrovcima. Naglasio je da državnici ovo pitanje bez odlaganja moraju pokrenuti na svojim sastancima sa predstavnicima EU.

I iz Sjeverne Makedonije je poručeno da se suočavaju sa problemom zadržavanja na granicama, povećanim administrativnim zahtjevima iz EU, ali i da vozači kao profesija postaju sve manje atraktivni. Istaknuto je i da se 95 odsto uvoza i izvoza obavlja drumskim transporotm, te da je to kičma trgovine.

– Ovaj sektor je ključan za nas, tako da će konkurentnost naše privrede biti ugrožena. Neophodno je zajedničko rješenje, a ključni izazov je i digitalizacija. Potrebno je stvoriti zajedničku bazu podataka i jačati infrastrukturu – navedeno je.

Predstavnici iz Albanije naveli su da preduzimaju ozbiljne korake u rješavanju ovog problema, da razgovaraju sa Evropskom komisijom, ali da još uvijek nisu dobili bilo kakav predlog za rješavanje problema. Iznijeli su i saznanje da su se neke kompanije u Njemačkoj žalile povodom situacije koja slijedi od 12. oktobra.

Nikola Veljović, vršilac dužnosti generalnog direktora Direktorata za kapitalne projekte i međunarodnu saradnju u Ministarstvu saobraćaja Crne Gore naveo je da je i ova zemlja naišla na nerazumijevaje, ali da će biti još odlučniji, kao i da će biti partner ostalim zemljama Balkana.

– Riječ je o jednakom tretmanu i poštovanju naših građana – poručio je.

Privredna komora Crne Gore preduzela je aktivnosti, jer je tema na visokoj ljestvici prioriteta i može da utiče na problem radne snage, posebno na činjenicu da srednjoškolci moraju da čekaju da napune 21 godinu da bi postali profesionalni vozači, a u tom periodu najčešće se opredijele za drugu karijeru, naveo je Aleksandar Mitrović, sekretar Odbora udruženja saobraćaja.

Predstavnici Asocijacije crnomorskog regiona iz Turske istakli su da je ograničenje za vozače besmislica, koja će donijeti problem i EU. Dodali su da se radi o desetinama milijardi uvoza i izvoza. Kao izlaz iz problema vide posebna administrativna rješenja u drumskom prevozu, nalik onima u avionskom i prekomorskom.

– Eurokrate su izgubile vezu sa situacijom na terenu. Zaboravili su da su u vrijeme korone vozači bili heroji koji su prevozili maske i respiratore. U pitanju je diskriminacija EU prema profesionalnim vozačima, a razlozi koje navode, poput migranata, problem su njihovog zakonodavstva, a ne naš – naveli su.

Ljupka Siljanoska, zamjenica direktora Stalnog sekretarijata Transportne zajednice, navela je da će u petak biti održan još jedan sastanak sa predstavnicima Evropske komisije.

– Veoma smo svjesni gorućih problema sa kojima se suočavaju prevoznici, posebno u vezi sa šengenskim pravilima, koja su postala još izraženija sa skorim uvođenjem Sistema ulaska/izlaska. Iako TCT ima ograničen uticaj u ovoj oblasti, jer ona spada u isključivu nadležnost Evropske komisije i država članica EU, ostajemo posvećeni prenošenju vaših argumenata i zabrinutosti Evropskoj komisiji i olakšavanju vaših koordinacionih napora na regionalnom nivou – istakla je ona.

Izvor: biznis.rs