Ovogodišnji skup Federalnih rezervi u Džekson Holu u Stjenovitim planinama bio je prilično napet i jasno je pokazao koliko je težak put pred američkom centralnom bankom.
U petak je predsjedavajući Feda Džerom Pauel (Jerome Powell) u svom glavnom govoru signalizirao da američka centralna banka ide ka smanjenju kamatnih stopa već na narednom sastanku u septembru. Ipak, postoje jasne podjele među kreatorima monetarne politike o tome da li je to ispravan potez. Sam Pauel je primijetio da je ekonomija stavila zvaničnike Feda u „izazovnu situaciju“.
Donosioci odluka suočavaju se sa inflacijom koja je i dalje iznad cilja od 2,0 odsto — i raste — dok tržište rada u SAD pokazuje znake slabosti. Ta uznemirujuća realnost, koja politiku vuče u suprotnim pravcima, dodatno je otežana visokim stepenom neizvjesnosti o tome kako će se faktori razvijati u narednim mjesecima.
Konferencija je takođe istakla političke pritiske na Fed. Očekuje se da će oni rasti u narednom periodu dok predsjednik SAD Donald Tramp (Donald Trump) nastoji da ostavi pečat na instituciji koja je do sada uglavnom odolijevala njegovim pokušajima preuređenja, piše Bloomberg.
Dok je Pauel govorio, Tramp je poručio da bi otpustio guvernerku Feda Lizu Kuk (Lisa Cook) ukoliko sama ne podnese ostavku, zbog optužbi da je počinila hipotekarnu prevaru. To je najnoviji pokušaj administracije da poveća pritisak na Fed, dok Tramp neumorno traži niže kamatne stope.
Pauel je, u onome što je vjerovatno bio njegov posljednji govor u Džekson Holu na čelu Feda, ukazao na nejasne signale koji dolaze iz ekonomije.
Govorio je o uticaju carina na cijene, naglašavajući da nije sigurno da li će one ponovo podstaći dugotrajniju inflaciju. Trenutno stanje tržišta rada — obilježeno padom i tražnje i ponude radnika — opisao je kao „zanimljivo“.
Uprkos toj neizvjesnosti, Pauel je otvorio vrata smanjenju kamatne stope na sastanku Feda 16–17. septembra, iako signal nije bio toliko snažan kao na prošlogodišnjoj konferenciji. Tada se tržište rada pogoršavalo, a inflacija slabila, pa je među donosiocima odluka postojao širi konsenzus o smanjenju. Ove godine takva podrška izostaje.
Nedavni podaci pokazuju da inflacija ostaje iznad cilja Feda od 2,0 odsto, dok se cjenovni pritisci šire i na proizvode i usluge koje nijesu direktno pogođene tarifama. Istovremeno, iako je zapošljavanje značajno usporilo tokom ljeta, niska stopa nezaposlenosti daje stabilniju sliku tržišta rada.
Bez jasne projekcije kretanja ekonomije, neslaganja među kreatorima politike dodatno jačaju. Već su dva guvernera glasala protiv na sastanku u julu, kada stope nijesu smanjene. Ako smanjenje uslijedi u septembru, očekuju se i novi glasovi protiv – ali iz suprotnih razloga.
Politički pritisci mogli bi se pojačati dok Tramp imenuje nove zvaničnike u Fed, dok Pauelov mandat ističe u maju. Nesloga dolazi u trenutku kada se centralna banka suočava sa intenzivnim nadzorom Bijele kuće. Tema je kružila u neformalnim razgovorima učesnika konferencije, iako nije bila otvoreno iznošena na zvaničnim sesijama, izvještava Bloomberg.
Karen Dajnan (Karen Dynan), profesorka ekonomije na Harvardu i česta učesnica skupa, rekla je da nije iznenađena što centralni bankari izbjegavaju političke rasprave. „Ovo nijesu pitanja koja se mogu riješiti intuicijom ili razgovorom u uskom krugu — potrebna je ozbiljna stručnost“, navela je Dajnan.
Jedna od novina u Pauelovom govoru bilo je predstavljanje dokumenata sa novim smjernicama koje će voditi kreatore politike u ostvarivanju ciljeva inflacije i zaposlenosti. Nova strategija uklanja dio okvira iz 2020. koji je bio usmjeren na problem preniske inflacije iz perioda prije pandemije i vraća fokus na osnovni mandat Feda: stabilne cijene i maksimalnu zaposlenost.
„Pauel je naglasio da su njegov posao inflacija i nezaposlenost, a to se može postići samo u okviru nezavisnog Feda“, rekla je Kerolin Pfliuger (Carolin Pflueger), vanredna profesorka na University of Chicago Harris School of Public Policy.
Njegovo obraćanje dočekano je stajaćim ovacijama prisutnih ekonomista i kreatora politike iz cijelog svijeta, što je još jednom pokazalo koliko je nezavisnost Feda cijenjena kao princip, ali i kao praktična potreba, s obzirom na globalne posljedice odluka donesenih u Vašingtonu.
Nakon Pauelovih izjava, euro je ojačao za 1% u odnosu na dolar, dodajući pritisak na inflaciju u eurozoni, koja se već prognozira na svega 1,6% naredne godine.
„Ako dođe do sporijeg rasta u SAD, to će vjerovatno značiti i sporiji rast za eurozonu, s obzirom na veličinu američke ekonomije“, rekao je Moris Obstfeld (Maurice Obstfeld), viši saradnik u Peterson Institute for International Economics i bivši glavni ekonomista MMF-a.
