Najnoviji podaci pokazuju da tržište rada u Evropskoj uniji ulazi u fazu usporavanja. Broj slobodnih radnih mjesta opada, radni sati se skraćuju, a zaštita radničkih prava slabi – što radnike čini ranjivijim na ekonomske šokove i nove trgovinske barijere.

Pad slobodnih radnih mjesta
Stopa slobodnih pozicija u evrozoni pala je na 2,4% u prvom kvartalu 2025, sa 2,5% krajem 2024. i 2,9% godinu ranije. Najveći pad zabilježen je u Njemačkoj, Austriji, Grčkoj i Švedskoj, što signalizira da poslodavci postaju sve oprezniji. Manja ponuda poslova znači i manju pregovaračku moć radnika u vezi plata i uslova rada.

Radni sati i nedovoljna zaposlenost
Prosječna radna nedjelja u EU tokom 2024. iznosila je 36 sati. Grčka prednjači sa 39,8, dok je u Holandiji najkraća – 32,1 sat. U prvom kvartalu 2025. broj odrađenih sati smanjen je za 0,3% u evrozoni i EU, a prekovremeni rad se takođe smanjuje. To često znači niže prihode, posebno za radnike sa satnicom. Istovremeno, 10,9% proširene radne snage – oko 23,6 miliona ljudi – bilo je nedovoljno iskorišćeno, što ukazuje na dublje probleme od samih stopa nezaposlenosti.

Slabljenje radničkih prava
Institucionalna zaštita zaposlenih u EU slabi. Iako zemlje poput Norveške, Švedske i Italije imaju visoke ocjene u zaštiti radnih prava, ITUC upozorava na ozbiljne praznine u zakonodavstvu, naročito kada je riječ o nepravednim otkazima i položaju radnika sa nestandardnim ugovorima. Globalni indeks prava ITUC-a bilježi da je Evropa 2025. zabilježila najniži prosjek do sada – 2,78. Gotovo tri četvrtine evropskih zemalja prekršilo je pravo na štrajk, dok je trećina uhapsila ili pritvorila radnike.

Šta slijedi?
Kombinacija nižeg broja radnih mjesta, kraćih sati i slabljenja prava sugeriše da bi radnici mogli biti manje zaštićeni baš u trenutku kada trgovinski i ekonomski šokovi jačaju. Ako se trend nastavi, Evropa bi mogla ući u period ne samo gubitka poslova, već i trajnog slabljenja pregovaračke moći radnika.