Seoski turizam u Crnoj Gori bilježi snažan rast iz godine u godinu, za razliku od primorskog, čime ruralna područja postaju sve privlačnija destinacija za domaće i strane posjetioce. Dok je 2019. godine bilo svega 56 registrovanih seoskih domaćinstava, danas ih u Crnoj Gori posluje 356 sa ukupno 925 smještajnih jedinica i 2.210 ležaja.
Netaknuta priroda planina, rijeka, pašnjaka i jezera privlači posjetioce sa svih strana svijeta, a primjer uspješnog razvoja ovog vida turizma je i seosko domaćinstvo u selu Budevice kod Plava.

Budevice se nalaze u blizini međunarodno poznate planinarske staze Peaks of the Balkans, koja povezuje Crnu Goru, Albaniju i Kosovo, pa ne čudi što su gosti domaćinstva Fahida Feratovića iz Evropske unije, Rusije, Ukrajine, Amerike, ali i arapskih zemalja. Ono što ih posebno osvaja jeste jedinstven pogled na Plavsko jezero i autentično prirodno okruženje.
Dodaje da ih iznenadi i priča kako samo Feratovići žive u selo Budevice, ali i investicije u infrastrukturu uglavnom od novca mještana.
„Iako nema preciznih podataka o ukupnim ulaganjima, svake godine ulaže se u poboljšanje kvaliteta i povećanje kapaciteta. U proteklim godinama realizovani su brojni projekti – asfaltiran je jedini put kroz selo, dionica od 4 kilometra 2018. godine, vrijednosti oko 280 hiljada eura, uz donaciju bratstva i manjim dijelom Opštine Plav. Takođe, postavljena je rasvjeta, a za 2025. godinu planirano je asfaltiranje drugog puta u dužini od 2,2 kilometra, vrijednosti 150 hiljada eura“, kazao je Feratović za Bankar.
Ističe i to da će se još jedan pristupni put asfaltirati od donacija mještana i dijaspore iz Evrope i Sjedinjenih Američkih država.
Feratović dodaje da bolja putna infrastruktura olakšava dolazak kako mještanima, tako i turistima, čime se značajno unapređuje usluga. Međutim, naglašava da i dalje postoji veliki problem sa snabdijevanjem električnom energijom, pa je neophodna ugradnja trafostanice i zamjena postojećih stubova i kablova.
Iz Turističke organizacije (TO) Plava kazali su za Bankar da u posljednjih nekoliko godina seoski turizam u opštini Plav doživljava značajan napredak.
„Sve je više domaćinstava koja prepoznaju potencijal svojih prirodnih i kulturnih resursa, pa se ulaže u uređenje smještaja, promociju autentične domaće kuhinje i očuvanje tradicionalnih običaja. Ovaj vid turizma više nije samo dopunska djelatnost, već postaje važan dio lokalne privrede. Mnogi domaćini su otvorili vrata svojih kuća i srca, uređujući sobe, obnavljajući stare kolibe i nudeći gostima ono najbolje iz naše tradicije: toplu riječ, domaći sir, vruću pitu, kačamak… Nekada je ovo bila sporedna djelatnost, danas je postala ozbiljan i prepoznat segment našeg lokalnog razvoja“, kazao je Emir Feratović iz TO Plav.

On dodaje da je porast dolaska ovih turista uočljiv posebno u ljetnjim mjesecima.
„Glavni razlozi rasta su sve veća potražnja za mirnim i netaknutim prirodnim destinacijama, promocija na društvenim mrežama, bolja povezanost putevima i preporuke zadovoljnih gostiju. Plavsko jezero, Prokletije, brojni planinski katuni i gostoprimstvo mještana ostavljaju snažan utisak na posjetioce. Najveći doprinos boljoj posjećenosti daje Peaks of the Balkans planinarska staza, koja povezuje Crnu Goru, Kosovo i Albaniju“, rekao je Emir Feratović.
Dodaje da Opština Plav, u saradnji sa državnim institucijama i međunarodnim donatorima, radi na programima podrške koji uključuju sufinansiranje određenih infrastrukturnih projekata, posebno onih koji doprinose boljoj pristupačnosti i sigurnosti turista.
„Iako ulaganja u javnu infrastrukturu prvenstveno pripadaju nadležnosti opštine, domaćinstva koja se aktivno uključuju u takve projekte često imaju prednost u dobijanju drugih vidova podrške i promocije“, kazao je Emir Feratović.
Dodaje da se nada i daljem porastu broja posjetilaca i većim interesovanjem za višednevni boravak.
„Vjerujemo da će i ove godine gosti otići sa srcem punim, noseći uspomene na gostoprimstvo koje je ovdje oduvijek bilo način života, i prirodu koja se ne zaboravlja“, rekao je Emir Feratović.
Ministarstvo turizma saopštilo je Bankaru da je prepoznalo potencijal ruralnog turizma kao važnog segmenta crnogorske turističke ponude i da je strateški opredijeljeno za njegov razvoj.
Rezultati sprovedenih mjera najbolje se vide u podacima – dok je 2019. godine bilo svega 56 registrovanih seoskih domaćinstava, danas ih u Crnoj Gori posluje 356 sa ukupno 925 smještajnih jedinica i 2.210 ležaja.
Iz resornog Ministarstva navode da će se u narednom periodu nastaviti sa sprovođenjem aktivnosti koje obuhvataju usklađivanje zakonodavstva sa savremenim trendovima, unapređenje ljudskih resursa uz posebno uključivanje mladih u razvoj biznisa na selu, podizanje kvaliteta ponude i infrastrukture, digitalizaciju poslovanja i promocije, te kreiranje šire aranžmanske ponude u saradnji sa lokalnim zajednicama.

„Sve mjere imaju i širi društveni značaj, jer doprinose smanjenju nezaposlenosti, naročito među ženama i mladima, očuvanju tradicije i običaja, kao i bržem razvoju sjevernog regiona i uravnoteženom regionalnom razvoju države“, ističu iz ministarstva.
Podrška domaćinstvima kroz subvencije i edukaciju
Kako su naveli, Ministarstvo turizma je razvilo sistem mentorstva i u kontinuitetu pruža podršku domaćinstvima na terenu. Samo u ovoj godini, kroz Program podsticajnih mjera, za unapređenje ponude i kvaliteta usluga podržano je 28 domaćinstava sa ukupnim iznosom od 100 hiljada eura.
Takođe, dodaju da se realizuje i promotivna kampanja „Ruralno, održivo, domaćinski!“, a urađen je i „Mali priručnik za seoska domaćinstva“ sa praktičnim savjetima, kao i „Rječnik sa korisnim izrazima“ u sedam jezika radi lakše komunikacije sa gostima. Dodatno je unaprijeđena, kako su istakli iz ministarstva kojim rukovodi Simonida Kordić, digitalna platforma i aplikacija Montenegro Village Explorer, koja sadrži informacije o svim registrovanim domaćinstvima i omogućava online rezervacije.
Izazovi i zakonska regulativa
Jedan od većih izazova, koje je prepoznalo Ministarstvo turizma, prema anketi sprovedenoj tokom 2024. godine, odnosi se na fiskalizaciju domaćinstava – od 356 registrovanih, samo 70 je uskladilo poslovanje sa Zakonom o fiskalizaciji. Kao moguće rješenje, domaćinstva predlažu paušalno oporezivanje.
Istovremeno, u toku je unapređenje Zakona o turizmu i ugostiteljstvu, koji takođe reguliše poslovanje seoskih domaćinstava.
Saradnja sa lokalnim zajednicama
Ministarstvo naglašava da je saradnja sa lokalnim turističkim organizacijama „na izuzetno visokom nivou“, te da one imaju ključnu ulogu u pružanju logističke podrške domaćinstvima, sprovođenju aktivnosti i pronalaženju rješenja za izazove na terenu.
„Turistički proizvod se formira na području lokalnih zajednica i zato je važno da ta veza bude snažna. Naša spremnost za saradnju sa svim relevantnim partnerima je trajna“, zaključuju iz Ministarstva turizma.
(Bankar.me)










