Dok zvaničnici svake godine ritualno ponavljaju daje “sezona počela dobro, realnost j e drugačija ona u kojoj lokalni izdavaoci privatnog smještaja, kičma crnogorskog turizma, iznova ostaju prepušteni sami sebi.
Ovogodišnja ljetnja sezona za većinu njih protiče ispod očekivanja, i to ne zbog manjka truda ili kvaliteta ponude, već zbog izostanka ozbiljne pripreme nadležnih, institucionalne koordinacije i jasne vizije razvoja destinacije, prenosi Pobjeda.
U ambijentu neuređenih plaža, zakrčenih puteva, nedostatka avio-povezanosti i zbunjujuće komunikacije među institucijama, domaćini ulažu lična sredstva, energiju i znanje ali bez sistemske podrške, njihovi napori gube zamah. Direktorica Udruženja izdavaoca privatnog smještaja Branka Džoganović u razgovoru za Pobjedu ukazuje da nije problem u lošoj ponudi već u lošoj državnoj politici. Njen istup je više od puke kritike to je vapaj za strateškim resetovanjem sektora u kojem se više ne smije improvizovati, već odgovorno i zajednički djelovati.
Infrastrukturni problemi
– Problemi na koje svakodnevno ukazujemo nesređene plaže, saobraćajni kolapsi, skromna avio-povezanost i nedostatak sadržaja van gradskog centra nijesu iznenađenje. To su poznate tačke rizika koje se ponavljaju iz godine u godinu, ali bez adekvatnog institucionalnog odgovora. Izdavaoci ulažu sopstveni novac i trud da urede objekte, dočekaju goste profesionalno i pruže autentično iskustvo. Nažalost, ambijent koji gosta čeka van smještaja ne prati taj nivo kvaliteta naglašava Džoganović.
Ono što dodatno zabrinjava j este ton komunikacije predstavnika vlasti i organizacija, koji kroz medije, po riječima naše sagovornice, međusobno šalju konfuzne, degradirajuće i obeshrabrujuće poruke, prenosi Pobjeda.
– Umjesto afirmacije onoga što funkcioniše i zajedničkog rješavanja onoga što ne funkcioniše, često se generiše atmosfera optuživanja, što direktno utiče da naša destinacija izgleda nesigurno i haotično. U odnosu na prethodne godine, sezona jeste formalno počela ranije, ali su rezultati vrlo neravnomjerni, a percepcija gostiju posebno onih koji dolaze automobilom ili iz avio-destinacija – ozbiljno je narušena. Sjever bilježi bolju posjećenost, duže boravke, više sadržaja, ali su smještajni kapaciteti dominantno raspoređeni u južnoj regiji koja se suočava sa brojnim problemima kaže Džoganović dodajući da privatni smještaj ostaje oslonac turizma u Crnoj Gori, ali da ta snaga nije podržana ni logistički ni komunikacijski. Ona poručuje da izdavaoci zaslužuju da rade u uređenom okruženju i u destinaciji koja ima jasan pravac razvoja što danas nije slučaj. Džoganović naglašava da su glavni izazovi ove sezone nesređeno javno okruženje gosti ne dolaze samo zbog kreveta, već i zbog opšteg utiska, a on je ove godine slab zbog problema sa infrastrukturom, higijenom i pristupom plažama.
– Nelojalna konkurencija određeni broj objekata bez kontrole kvaliteta i bez registracije urušava povjerenje gostiju i smanjuje vrijednost ponude onih koji rade po pravilima. Saobraćajni haos i manjak parking prostora posebno pogađa male izdavaoce u urbanim i primorskim sredinama. Slaba avio-dostupnost i kasni promotivni nastupi gosti iz regiona dolaze uglavnom kolima, ali i oni koji dolaze avionom nailaze na prepreke. Nepredvidivi troškovi i nesrazmjerno poresko opterećenje, izostanak sistemske podrške u marketingu, rigorozne inspekcijske kontrole su dodatno otežale ionako lošu situaciju objašnjava Džoganović.
Uprkos svemu ovome, navodi da domaćini nastavljaju da ulažu i da gostima pružaju osjećaj sigurnosti, dobrodošlice i lokalnog doživljaja. A što je potrebno da se popravi situacija naglašava da je to prvo i osnovno povjerenje, a ne strah, prenosi Pobjeda.
– Inspekcije treba da imaju savjetodavnu i razvojnu ulogu, posebno prema malim domaćinstvima koja legalno posluju, a ne da im pristupaju kao potencijalnim prestupnicima. Porez mora biti fleksibilniji da prepoznaje sezonske oscilacije, razlike u regijama, dodatne usluge koje domaćini nude. Kategorizacija treba da prepoznaje digitalnu prisutnost, održive prakse i saradnju sa lokalnom zajednicom. Predlažemo uvođenje dobrovoljne sertifikacije kvaliteta za izdavaoce koji ulažu u standard, a ne samo formalne zvjezdice. Domaćini traže jasna pravila, stabilan sistem i mogućnost da profesionalizuju svoju ponudu uz institucionalnu podršku ne represiju kazala je Džoganović.
Potrebno unapređenje mnogih faktora
Ona smatra da popunjenost nije samo pitanje marketinga. Da ona zavisi od kvaliteta ukupnog doživljaja destinacije a tu najviše izostaje institucionalna koordinacija i proaktivnost.
– Tri su stvari koje moraju hitno da se unaprijede, infrastruktura i javni prostor čiste plaže, parking, bezbjednost u saobraćaju i higijena prostora ne smiju zavisiti od dobre volje lokalne vlasti. Avio-dostupnost i planirana promocija promotivne aktivnosti moraju biti strateške, rane i precizno targetirane. Ne možemo čekati jul da bismo pozvali gosta za avgust. Partnerstvo sa zajednicom lokalni događaji, umrežavanje sa animatorima, vodičima i proizvođačima, vansezonska ponuda sve to čini razliku i izdvaja destinacije koje rastu kazala je Džoganović koja jasno poručuje da privatni smještaj nije “jeftina alternativa hotelima on je najrasprostranj eniji tip smještaja u Crnoj Gori.
– Ako ga ne osnažimo, gubimo ne samo prihode, već i povjerenje gostiju jasno je istakla. Ona nadležnima poručuje da izdavaoci smještaja nijesu problem oni su dio rješenja.
– Ali bez sigurnosti u sistem, povjerenja u institucije i strateške podrške i taj dio rješenja može oslabiti. Crna Gora nije destinacija od juče i zato pozivamo nadležne da preuzmu odgovornost za propuste u pripremi sezone, prestanu sa narativom koji direktno urušava i degradira reputaciju Crne Gore, otvore dijalog sa ljudima koji žive turizam, koji imaju kapacitet i znanje. Mi iz Udruženja izdavalaca ostajemo posvećeni principima održivog turizma, lokalnog razvoja i partnerskog djelovanja. Uvijek se odazivamo i aktivno učestvujemo u afirmativnim aktivnostima i obavezama -ali očekujemo da se i sa druge strane konačno pojavi jasna volja da turizam ne bude samo sezonska tema, već strateška vrijednost zaključuje Džoganović.
