Akcije najvećih evropskih banaka dostigle su ove sedmice najviše nivoe još od vremena globalne finansijske krize, jer nagli rast dugoročnih kamatnih stopa podstiče visoke profite.
Velike banke doživljavaju renesansu – akcije HSBC-a, koje kotiraju na Londonskoj berzi, dostigle su rekordni nivo pred objavu rezultata ove sedmice, dok su i Barclays i Santander zabilježili najviše vrijednosti još od 2008. godine. Italijanski UniCredit dostigao je najviši nivo još od 2011.
Ovaj rast predstavlja preokret za jedan od najmanje omiljenih sektora u Evropi, koji se godinama borio s oporavkom od prethodnih kriza i zaostajao za američkim bankama.
– Evropske banke prešle su put od izopćenika do miljenika tržišta – rekao je Džastin Biseker (Justin Bisseker), analitičar za evropske banke u kompaniji Schroders, koja upravlja investicionim fondovima.
Kombinacija „transformativnog uticaja viših kamatnih stopa na prihode“, povoljnog ekonomskog ambijenta i mjera za poboljšanje efikasnosti uzdigla je bankarski sektor, dodaje Bisseker.
Iako su akcije HSBC-a pale nakon što banka u srijedu nije ispunila očekivanja analitičara za drugo tromjesečje, a berze oslabile u petak zbog uvođenja tarifa na desetine zemalja od strane američkog predsjednika Donalda Trampa, evropske banke na referentnom indeksu Stoxx 600 i dalje bilježe rast od 34% od početka godine. To je više nego kod američkih konkurenata i nešto iznad njihovih prinosa iz 2021, te bi moglo biti najbolje ostvarenje još od 2009.
Investitore ohrabruje sve veći ekonomski optimizam u regiji, poboljšane procjene kreditnih portfelja banaka, kao i činjenica da su evropske banke još uvijek znatno jeftinije od američkih giganata poput JPMorgan Chasea i Goldman Sachsa.
Mnoge evropske banke tek su nedavno ponovo dostigle nivoe knjigovodstvene vrijednosti, dok JPMorgan vrijedi 2,4 puta više od svoje knjigovodstvene vrijednosti, a Goldman Sachs duplo više, prema podacima kompanije FactSet, prenosi Seebiz.
– Banke su jeftine i jedinstveno pozicionirane da iskoriste porast domaće potražnje – kaže Luka Paolini (Luca Paolini), glavni strateg kompanije Pictet Asset Management.
Evropske banke, koje su bile nedovoljno kapitalizovane prije finansijske krize, godinama su nakon nje gradile kapitalne rezerve po zahtjevu regulatora, što je ograničavalo isplatu dividendi akcionarima. Istovremeno, decenija niskih ili negativnih kamatnih stopa otežavala je zaradu bankama.
To se promijenilo nakon pandemije Covida, kada su centralne banke počele podizati kamatne stope kako bi obuzdale inflaciju i prekinule obimne programe otkupa obveznica.
Dugoročne kamatne stope su naglo porasle – prinosi na njemačke 30-godišnje obveznice sada su za 1,3 procentna poena viši od dvogodišnjih, dok su prije samo dvije godine bili niži. U Velikoj Britaniji ta razlika iznosi preko 1,5 procentnih poena.
Ovo je značajno povećalo neto kamatne prihode banaka – razliku između zarade od kredita i druge imovine i onoga što plaćaju na depozite – što je glavni pokretač njihove profitabilnosti. Banke koje se bave trgovanjem ove godine su profitirale od povećane tržišne volatilnosti uzrokovane ekonomskom politikom Donalda Trampa.
Da li evropske banke mogu nastaviti rast bez podrške rastućih dugoročnih kamatnih stopa, ostaje pitanje. Mnoge banke su pojačale djelatnosti poput upravljanja imovinom kako bi se zaštitile od promjena u kamatama, ali politički otpor spajanjima – poput BBVA-ine ponude za Sabadell i UniCreditove naklonjenosti BPM-u – smatra se ograničavajućim faktorom u potencijalu sektora.
Frančesko Sandrini (Francesco Sandrini), globalni direktor strategije višestrukih klasa imovine u Amundiju, izjavio je da se „banke čine kao najčišća košulja u prljavom vešu“, ali i da postoji „sve veći osjećaj da je najbolji period možda već prošao“.
– Dugo očekivana konsolidacija sektora još uvijek nije postala katalizator kojem su se mnogi nadali – dodao je.
Investitori ukazuju i na to da se evropske banke i dalje trguju po desetostrukoj procijenjenoj zaradi, dok se američke banke trguju po višestrukoj (preko 13 puta) budućoj zaradi, prema podacima Bloomberga. Povrat na opipljivi kapital – ključni indikator profitabilnosti banaka – sada je za mnoge evropske banke iznad 10%.
– Dobra vijest je da su procjene evropskih banaka i dalje snižene u poređenju s bankarskim sektorima u drugim dijelovima svijeta – zaključuje Bisseker iz Schrodersa. – Vjerovatna je dalja konvergencija.
